PROTIV N PROTIV

Ujedinjena oporba, od krajnje ljevice do krajnje desnice, najavila je interpelaciju o obnovi, podsjetimo, upućenu u proceduru još 2021. te ponovno interpelaciju o istoj temi na trogodišnjicu potresa u Zagrebu. Arsen Bauk (SDP) kazao je da oporba ima dva prioriteta interpelaciju o radu Vlade vezano uz potrese te Zakon o pomorskom dobru. “Interpelacija o saniranju posljedica potresa i obnove u dnevni red uvrštena je još 2021. i analizirajući je došli smo do zaključka da su svi problemi koji su bili tada još uvijek aktualni, zbog čega je nužno to raspraviti”, kazao je Bauk. Bauk je rekao i da su zaključili da je Zakon o pomorskom dobru koji je pristigao u Sabor toliko loš i štetan da će iskoristiti sve moguće parlamentarne mehanizme kako on ne bi bio prihvaćen ili da ga se prihvati u bitno drukčijem sadržaju od predloženog. Osim najave kratkoročnih akcija, izvijestio je da se spominjao i opoziv Vlade, ali nije definirano da sada idu s tom inicijativom. Nikola Grmoja (Most) kazao je da će oporba razmotriti koji su još modeli, osim interpelacije, da zbog nepostojeće obnove otvore i pitanje odgovornosti premijera te da se razmišlja o opozivu premijera i Vlade. A što im je, prema Grmoji, vjerojatno jedan od stalnih ciljeva, baš kao i raspisivanje prijevremenih izbora. Ne mislimo da mi možemo opozvati premijera, jer oni imaju čvrstu, kupljenu većinu, nego je institut opoziva najbrži način da u Hrvatskom saboru raspravimo o ovim problemima, poručio je Grmoja.

FAMOZNE INTERPELACIJE

Na kaos koji je početkom godine nastao u Saboru osim vladajućeg HDZ-A i koalicijskih partnera reagirali su i mnogi politički analitičari, ni oni se ne snalazeći previše u svim mogućim oporbenim traženjima, osim sa zaključkom kako je naprosto riječ o destabilizaciji rada Vlade i da se u tom kontekstu treba gledati i neke od predloženih zakona i planiranja projekata, pa bili oni u konačnici i dobri. Zato se i može čuti da zbog nesposobnosti pravog političkog djelovanja i opsesivne potrebe da budu protiv svega oporbeni kvazičelnici uništavaju svaku mogućnost normalnog funkcioniranja političkog sustava... Svjesni vlastite inferiornosti, ne mogu proizvesti stvarnu temu kojom bi dokazivali da su bolji izbor, pa im je jedina strategija raditi kaos bez obzira na posljedice na društvo koje je u izgradnji demokratskih institucija i procedura još u povojima! Zbog takvih “kočničara razvoja” reagirao je i premijer Andrej Plenković osvrnuvši se i na najavu oporbe da će organizirati prosvjed zbog novog Zakona o pomorskom dobru. ‘’Oni se svi skupa nastoje izvući iz gliba i živog pijeska zbog svog glasovanja za Putina i protiv Ukrajine. Sad cijela ta ekipa nastoji prekriti tu sramotu koju su učinili Hrvatskoj’’, poručio je Plenković te optužio oporbu kako u eter baca i lažne teze: ‘’Donosi se Zakon o pomorskom dobru kao dio reforme cijeloga pomorstva, koji je sad u prvom čitanju kao dio obveze Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na aktualnom prijepodnevu jasno smo rekli - ako postoji bilo što što se može bolje formulirati, riješit će se. Pomorsko dobro je opće dobro, ne može ga nitko otuđiti, nema nikakvog ograničenja, nema ograđivanja plaža. Dakle, to su lažne teze’’, poručio je premijer.

No “ujedinjena” oporba ne odustaje i traži interpelaciju o radu Vlade. “Uputili smo interpelaciju”, “Tražimo raspravu o interpelaciji”, “Skupili smo potpise za interpelaciju”... često se u Saboru može čuti ova “važna” riječ, no ponekad građanima nije baš potpuno jasno što ona zapravo znači, iako je riječ o jednom od najvažnijih demokratskih sredstava saborskih zastupnika. Interpelacija je, vrlo jednostavno, način kojim se traži da premijer dokaže da ima većinu u Saboru. A kako ide postupak? Prema proceduri dio saborskih zastupnika, njih najmanje deset posto (najmanje njih 16),

SDP je svojedobno omogućio ograđivanje 18 plaža, a sad za ograde okrivljuju HDZ. Ono što su oni predlagali u svezi s pomorskim dobrom, mnogo je gore...

pisanim putem postavlja vladajućima pitanje o nekoj temi koju smatraju važnom za raspravu. Slijedi rasprava u Saboru, a nakon rasprave potrebno je glasovati o predloženom zaključku, što se ujedno smatra i glasovanjem o povjerenju Vlade. Tako nakon interpelacije, vladajući zapravo moraju dokazati da imaju natpolovičnu većinu u Saboru ili “pada Vlada”. Interpelacija je tako jedno od važnih demokratskih sredstava kojim zastupnici u parlamentu pokreću pitanje političke odgovornosti Vlade ili pojedinih njezinih ministara. Samo, važno je znati tim