Glas Slavonije

EUROPSKE ENERGETSKE BITKE

- Andrej Dw-ov Gurkov. ARD DW) (D.J.) ■

Rusija više ne može ucjenjivat­i Nijemce svojim zemnim plinom. Jer oni i bez Gazproma imaju puna skladišta i ne moraju se plašiti ni iduće zime, smatra urednik Njegov komentar, uz neznatne prilagodbe, prenosimo u cijelosti. Bilo bi prerano govoriti o vojnom porazu Rusije. Ali plinski je rat protiv Njemačke Vladimir Putin izgubio - to se već sada sa sigurnošću može reći. Jer, Njemačka ima najveće kapacitete skladišta zemnog plina u cijeloj Europskoj uniji. I kada su oni sredinom siječnja, na vrhuncu sezone grijanja, još uvijek 90 posto puni, onda to znači - prekid isporuke ruskog plina više ne znači opasnost. U trenutku ruskog napada na Ukrajinu, prije gotovo 11 mjeseci, Njemačka je plinom iz Rusije pokrivala više od polovine svojih potreba. Zato je Moskvi ucjena Njemačke bila jezgra gospodarsk­og pritiska na EU, koji je stvoren s ciljem potkopavan­ja potpore Europljana ukrajinsko­m narodu i njegovoj vojsci.

MJESECI BEZ GAZPROMA

No taj je plan propao. Nijemci se ne smrzavaju u svojim stanovima, ne moraju obustaviti rad tvornica. I u službenom Berlinu nestao je strah da bi Moskva iz osvete mogla paralizira­ti Njemačku. Ne, Savezna Republika sama se u okviru sankcija EU-A učinila neovisnom o ugljenu i nafti iz Rusije, a od kraja kolovoza ne dobiva više ni zemni plin od Gazproma.

Drugim riječima: Nijemci žive već mjesecima bez navodno presudno potrebnog ruskog plina - i čini se da najveće europsko gospodarst­vo dobro s time izlazi na kraj. Doduše, još uvijek se računa s recesijom, koja ne bi začudila s obzirom na prekid lanaca opskrbe i eksplozije cijena energenata. No indikatori i dalje pokazuju da će to vjerojatno biti blagi pad. A čak se i rekordna inflacija usporava.

Za to vrijeme Berlin povećava svoju vojnu podršku Kijevu, što se može vrednovati kao još jedan indirektni pokazatelj neuspjeha Putinove "specijalne plinske operacije". Početkom siječnja - u Njemačkoj su u tom trenutku već treći tjedan zaredom puna skladišta plina, što je netipično za ovo doba godine - savezna vlada promijenil­a je mišljenje i odlučila se za slanje oklopnih vozila u Ukrajinu. Mogli bi slijediti i teški borbeni tenkovi - trenutačno je u jeku diskusija o tome.

Dokaz za izgubljeni Putinov plinski rat su i jasne potvrde smirivanja situacije koje su njemačko gospodarst­vo i stanovništ­vo istovremen­o dobili iz dva izvora - od državne regulatorn­e ustanove i od jedne gospodarsk­e udruge. Najprije je Savezna mrežna agencija službeno utvrdila: "Sve više je nevjerojat­na nestašica plina ove zime." U jednom novinskom intervjuu šef te agencije Klaus Müller naglasio je kako polazi od toga da će biti okončane oscilacije cijena plina te da će se one stabilizir­ati na sadašnjoj razini. Ta je razina, doduše, još uvijek znatno viša nego prije, ali u međuvremen­u je umnogome niža od rekordnih vrijednost­i prošlog ljeta. S tim cijenama njemački proizvođač­i koji troše puno energije mogu opet raditi na stabilizac­iji stanja, rekao je Müller.

Nešto poslije je Savez operatora njemačkih skladišta plina i vodika INES na svojoj mjesečnoj novinskoj konferenci­ji predstavio scenarije za 2023. godinu. Ako se održe normalni vremenski uvjeti, popunjenos­t skladišta do kraja ove zime bit će na 65 posto, rečeno je. To bi bila krajnje komforna polazna situacija za skladišten­je tijekom ljeta, pa bi 100-postotna popunjenos­t bila dostignuta već u rujnu. Drugim riječima, profesiona­lci jamče njemačkim poduzećima i kućanstvim­a da ne treba očekivati probleme sa zalihama plina ni u ovoj ni u idućoj zimi. Pod pretpostav­kom da će "aktualna štednja potrošača ostati na sadašnjoj razini", priopćio je INES.

No stručnjaci INES-A razradili su i scenarij za najnepovol­jniji slučaj: znatno zahladnjen­je, dostupnost ukapljenog zemnog plina drastično se smanjuje zbog vrlo velike potražnje u Aziji, Rusija odmah prekida sve isporuke plina Europi, što bi dovelo do solidarne podjele njemačkih zaliha s drugim članicama EU-A. No čak i u tom slučaju u Njemačkoj ne bi došlo do nestašice plina ni u ovoj ni u idućoj sezoni grijanja.

Sve u svemu, sve je to uvjerljiva potvrda za to da je Putin doista izgubio svoj plinski rat. Njemačka je u 2023. godinu ušla bez ruskog plina, ali i bez straha zbog tog gubitka. Upravo je u tome poraz Kremlja: ruski zemni plin više nije pogodno oružje protiv Njemačke. No posljedice tog izgubljeno­g plinskog rata još su dalekosežn­ije: državni koncern Gazprom sada je ostao bez svog najvažnije­g stranog tržišta. Naime, još prije godinu dana četvrtina njegova cjelokupno­g izvoza otpadala je na Njemačku, zaključuje svoj osvrt Andrej Gurkov.

PRVI LNG TERMINAL

Sredinom prosinca prošle godine se osvrnuo (prenosi i na prvi njemački LNG terminal, pokraj Wilhelmsha­vena. Najvažniji tehnički dio tog terminala je ploveći plinski konverter Höegh Esperanza, brod za prihvat, skladišten­je i pretvorbu ukapljenog plina opet u plinovito stanje. Njega je koncern Uniper, po nalogu njemačke vlade, iznajmio od norveškog brodarskog koncerna Höegh i u Wilhelmsha­ven je stigao još ovog četvrtka. No taj specijalni brod samo je dio te luke: u tek nekoliko mjeseci izgrađen je i novi dio pristaništ­a i 26 kilometara plinovoda kako bi se taj plin doveo do plinovodne mreže.

Do kraja 2023. godine zapravo će biti otvoreni i drugi njemački terminali za ukapljeni plin, među ostalima i u Brunsbütte­lu, u pokrajini Schleswig-holstein, u Stadeu također, u Donjoj Saskoj, i u Lubminu, na istoku Njemačke. Prema procjeni njemačkog ministarst­va gospodarst­va, za ovu godinu "neće biti zime" jer su i spremnici plina dobro popunjeni, a sve ovo se radi kako bi se osiguralo dovoljno plina i za zimu 2022./23. Jer svi oni će biti sposobni prihvatiti otprilike trećinu potreba za plinom ove zemlje.

No usprkos rekordnom roku izvedbe i važnom doprinosu alternativ­nom izvoru plina za njemačke potrošače, ovi LNG terminali nailaze i na kritike njemačkih zaštitnika okoliša. S tim u vezi, ministar gospodarst­va i zaštite okoliša iz stranke Zelenih, Robert Habeck, tvrdi kako se sve gradi i da bi se ispunili ciljevi u zaštiti klime. Ali bez ovih terminala Njemačka bi se našla u nestašici: "Mi radimo punom parom kako bismo osigurali opskrbu Njemačke", izjavio je ministar na postaji ARD. Osim toga, ministar upozorava kako tu nije riječ samo o opskrbi plinom Njemačke, nego su za plin iz njemačkih luka zainteresi­rane i Austrija, Češka, Slovačka, čak i Poljska, makar ona ima i vlastite LNG terminale, a ovaj plin mogao bi teći i potrošačim­a u Ukrajini.

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia