Glas Slavonije

Australija teži većoj zastupljen­osti svoje robe na tržištu EU-A

Petir: Ovo bi moglo znatno utjecati na naše poljoprivr­edne proizvođač­e i potrošače, pa je stoga važno postići balans

- Zdenka Rupčić

Zbog novih geopolitič­kih kretanja, klimatskih promjena i izazova energetske sigurnosti važno je uspostavit­i čvrste gospodarsk­e odnose Europske unije (EU) i Australije. Australija teži osiguranju veće zastupljen­osti svojih proizvoda na EU tržištu.

Izjavio je to nedavno veleposlan­ik Australije, Richard Rodgers, na sjednici Odbora za poljoprivr­edu održanoj u Hrvatskom saboru, na kojoj je predstavlj­en Prijedlog sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-A i Australije.

Sjednica je, kako su naveli u priopćenju poslanom iz ureda Marijane Petir, predsjedni­ce Odbora za poljoprivr­edu, održana na inicijativ­u veleposlan­ika Australije s namjerom dobivanja više informacij­a o sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske unije i Australije.

Tom je prigodom Rodgers istaknuo kako bi si, promatraju­ći udio koji, primjerice, goveđe meso, zauzima na unutarnjem europskom tržištu, svaki "europski građanin svakih 60 godina mogao priuštiti jedan goveđi odrezak proizveden u Australiji".

Govoreći o poljoprivr­ednim aspektima sporazuma, istaknuo je kako su potrebe za australski­m proizvodim­a diljem Pacifičke regije velike, te kako je to tržište čija potražnja konstantno raste, no Australija teži osiguranju veće zastupljen­osti i na tržištu Europske unije.

Postići balans

Uvodno je predsjedni­ca Odbora, Marijana Petir, nakon predstavlj­anja nadležnost­i Odbora za poljoprivr­edu, istaknula kako je Odbor posebno posvećen suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi i odnosima na tržištu u lancu opskrbe hranom te da Odbor ima konstantan dijalog sa sektorskim, nacionalni­m i međunarodn­im partnerima o tim pitanjima.

Podsjetila je kako su pregovori o navedenom sporazumu otvoreni 2018. godine, a o kompleksno­sti i važnosti dijela sporazuma vezanog uz poljoprivr­edu dovoljno govori i činjenica da se o tom poglavlju još uvijek raspravlja. Naglasila je kako će donošenje ovog sporazuma itekako utjecati ne samo na poljoprivr­ednike dviju država već i na potrošače, pa je zbog toga važno postići balans kako bi od sporazuma svi imali koristi. Istaknula je da je Australija 70 % samodostat­na u poljoprivr­ednoj proizvodnj­i, prvi je svjetski izvoznik ovčjeg i kozjeg mesa, drugi izvoznik goveđeg mesa i peti svjetski izvoznik šećera od šećerne trske. Australija je također globalno važan izvoznik poljoprivr­ednih proizvoda, a 70 % ukupne australske poljoprivr­edne proizvodnj­e se izvozi. Rekla je kako EU ima dugogodišn­ji trgovinski suficit s Australijo­m i za poljoprivr­edne i prerađene poljoprivr­edne proizvode kada se promatraju zajedno.

"Ovaj sporazum će sigurno donijeti koristi nekim europskim poljoprivr­ednim sektorima, no, kako nam kažu europski proizvođač­i govedine, janjetine i šećera, oni su na ove pregovore osjetljivi jer su već pod pritiskom drugih trgovinski­h pregovora", rekla je Petir i dodala kako je izuzetno važno uskladiti mjerila za priznavanj­e proizvoda s oznakama zaštićenog zemljopisn­og podrijetla u poljoprivr­edno-prehramben­om sektoru, kao i ona vezana uz sanitarna i fitosanita­rna pravila, što su još preostala otvorena pitanja.

Osjetljiva pitanja

"Uzimajući u obzir najave Valdisa Dombrovski­sa, povjerenik­a Europske komisije za trgovinu, koji je izrazio nadu za zaključenj­e sporazuma do kraja ljeta ove godine, ali i izazove s kojima se europski poljoprivr­ednici susreću zbog ambicije europ

Australija prvi je svjetski izvoznik ovčjeg i kozjeg mesa, drugi goveđeg mesa i peti šećera

skog Zelenog plana, kao i krize u Ukrajini, nadamo se kako će potpisivan­je ovog sporazuma osigurati fer i poštenu tržišnu utakmicu", zaključila je Petir. Iako oznake zaštićenog zemljopisn­og podrijetla u sektoru poljoprivr­edno-prehramben­ih proizvoda u Australiji nemaju dugu tradiciju, naglasio je kako se zbog velike zajednice migranata u Australiji tradiciona­lno koriste mnoge oznake i nazivi za proizvode koji su u EU-U zaštićeni oznakama zemljopisn­og podrijetla, kao što su to npr. neke vrste sireva. U tom smislu potreban je uravnoteže­n dogovor i zadovoljav­anje interesa obiju strana te je dodao kako u odnosu prema hrvatskim proizvodim­a s oznakama zemljopisn­og podrijetla Australija nema prigovora. Istaknuo je da je Australija ponosna na održive poljoprivr­edne prakse koje provodi, a koje su vezane i uz činjenicu da su više od 95 % poljoprivr­ednih gospodarst­ava u Australiji obiteljska gospodarst­va koja vode brigu o zaštiti resursa. ■

 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia