Izrada registra kućanstava, reforma socijalnog osiguranja

”Hrvatskoj i dalje predstoji izazov povećanja standarda građana”, navodi MMF

Ulazak u eurozonu dokaz je velikog napretka Hrvatske i rezultat promišljenog vođenja ekonomske politike, no za ostvarenje pune koristi od članstva i bržu konvergenciju prema bogatijim zemljama najvažniji je nastavak provedbe strukturnih reformi, poručili su članovi Misije MMF-A u zaključnoj izjavi.

Otpornost

U izjavi na kraju posjeta Misije Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama, pohvaljena je odlučnost hrvatskih vlasti u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), no istaknuto je i da Hrvatskoj ipak i dalje predstoji izazov daljnjeg povećanja standarda građana. Poručili su da se politike trebaju usredotočiti na nastavak razborite fiskalne, financijske i makrobonitetne politike kako bi se podržalo pooštravanje monetarne politike Europske središnje banke (ESB), a apostrofirana je i potreba napretka u provedbi strukturnih reformi te nastavka reformskog zamaha radi poboljšanja konkurentnosti i poticanja brže konvergencije dohotka prema bogatijim zemljama EUA, s uporištem u NPOO-U. Iz MMF-A uvođenje eura ističu kao dokaz velikog napretka od pridruživanja Europskoj uniji, kao i rezultat promišljenog vođenja ekonomske politike, pri čemu bi članstvo u eurozoni trebalo potaknuti inozemna ulaganja i trgovinu. Djelomice zahvaljujući vještom makroekonomskom i financijskom upravljanju hrvatskih vlasti, napisali su, gospodarstvo je pokazalo otpornost prema posljedicama pandemije i agresije Rusije na Ukrajinu. Ističu da kratkoročna fiskalna politika treba poduprijeti pooštravanje monetarne politike i ne pridonositi povećanju agregatne potražnje. "Ekspanzivnom fiskalnom politikom stvara se rizik za poticanje domaće potražnje i inflacije te ugrožavanje konkurentnosti Hrvatske", upozoravaju. O Vladinim paketima pomoći građanima i gospodarstvu kažu da za ostvarenje čvršće fiskalne pozicije mjere potpore trebaju biti bolje usmjerene, privremene i transparentne. "Re

UVOĐENJE POREZA NA IMOVINU U SKLADU S NJEZINOM VRIJEDNOSTI

U MMF-U korisnim smatraju uvođenje “vrijednosnog” poreza na imovinu te ukidanje iznimno povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma. Takva reforma poreznog sustava, koji pogoduje ulaganjima u stambene nekretnine, pridonijela bi smanjenju potražnje, aktiviranju neiskorištenih stambenih prostora te poticanju participacije radne snage na tržištu rada, nasuprot ostvarenju prihoda od rente. Za provedbu i upravljanje suvremenim porezom na imovinu, piše MMF, potrebni su sveobuhvatni i precizni vlasnički registri, a kratkoročno bi se komunalne naknade i porez na kuće za odmor mogli transformirati u osnovni vrijednosni porez na imovinu, s tim da se posebnim mehanizmima zaštite najranjiviji i kućanstva kojima je to jedina nekretnina. Yan Sun ističe da se pod ‘vrijednosnim’ porezom smatra oporezivanje nekretnine u skladu s njenom vrijednošću, a ne prema fizičkoj veličini, tj. kvadraturi. Primjer su kuće na dobrim lokacijama, umnogome vrednije od onih jednako velikih na manje atraktivnim mjestima.

RAST USPOREN, NO VEĆI OD RANIJE PROGNOZE

Nakon snažnog rasta u 2021. i 2022., a potom i lanjske najviše razine inflacije, MMF u 2023. očekuje usporavanje rasta gospodarstva RH na 2,2 % (što je bolje od prognoze od 1,7 % iz travnja), kao i ublažavanje inflatornih pritisaka. Ističu da izgledi za rast podliježu velikoj neizvjesnosti, a glavni negativni rizici su intenziviranje rata u Ukrajini, novi snažan rast cijena roba i inflacije, snažnija recesija i stroži uvjeti financiranja. No, rast bi u srednjoročnom razdoblju ponovno trebao dosegnuti potencijal od oko 3 %, potpomognut ulaganjima i reformama iz NPOO-A. Padom cijena energije i ublažavanjem “uskih grla” u opskrbi smanjit će se i rast cijena, a inflacija bi u 2023. trebala biti prosječnih 7,5 %, a njezina stopa od 2 % koju “cilja” ESB dosegnuta krajem 2025. godine. No, kažu da će temeljna inflacija vjerojatno biti ustrajnija, a Yan Sun da snižavanje inflacije treba biti ključni prioritet.

Yan Sun šefica misije MMF-A u Hrvatskoj

akcije Vlade na rast troškova života, iako pravovremene, uglavnom nisu bile ciljane", drže, a kao poželjnije mjere vide privremene gotovinske transfere, vaučere i popuste za najranjivije. "Mjere potpore mogle bi se svrhovitije osmisliti kad bi se ubrzala izrada registra kućanstava i reforma socijalnog osiguranja", kažu.

Revizija potpora

O poreznoj politici MMF ističe da bi u kontekstu i potrebe daljnjeg smanjenja javnog duga, svaka porezna reforma trebala sačuvati izvore prihoda, no ujedno i poboljšati strukturu poreznog sustava, uz naglasak na pravednost i rast. Kada je riječ o najavljenoj poreznoj reformi, šefica misije MMF-A u RH Yan Sun, kaže da ne znaju detalje pa je ne mogu komentirati. O strukturnim politikama MMF ističe da Hrvatska treba povećati produktivnost koja još zaostaje za usporedivim zemljama EU-A. "Povećanje produktivnosti zahtjevat će ambiciozniji i sveobuhvatniji paket reformi, uz sredstva iz fondova EU-A, radi rješavanja neučinkovitosti i ograničenja. Treba poboljšati institucionalnu kvalitetu i u javnom i u privatnom sektoru", napisali su, dodajući da će tome pridonijeti i ubrzanje digitalne tranzicije.

Ističu da je bankovni sustav i nadalje profitabilan, dobro kapitaliziran i vrlo likvidan. No, iako su se ranjivosti sektora stanovništva i poduzeća smanjile nakon pandemije, snažnije usporavanje gospodarskog rasta, u uvjetima rasta kamatnih stopa, moglo bi donijeti nove izazove, upozorio je MMF. Zamijetili su i problem priuštivosti stambenih nekretnina zbog rapidnog rasta cijena. Smatraju da se mogu razmotriti eksplicitna ograničenja usmjerena na korisnike kredita, radi sprječavanja rizika, kao i cjelovita revizija mjera potpora za stambeno zbrinjavanje. Kažu da je jačanje ponude najdjelotvorniji način za osiguranje cjenovno priuštivih stambenih nekretnina te je potrebno reformirati sadašnje povoljno oporezivanje ulaganja u nekretnine.

Ocjenjuju da su vlasti RH poduzele mjere kako bi se pronašlo najbolje rješenje, s obzirom na starenje i smanjenje broja stanovnika, no da povećana potražnja na tržištu rada nudi mogućnost za daljnje reforme. Stoga smatraju da regulativu vezanu uz ugovore o radu na neodređeno treba pojednostaviti.

0,8

posto BDP-A predviđa MMF u 2023. deficit općeg proračuna