TESTIRAT ĆE SE SNAGA I MOGUĆNOSTI GRADOVA I OPĆINA

Primarno je potrebno krenuti od pitanja nastanka i konstitutivnosti država, od najranijih povijesnih dana, te prisjetiti se kako su se razvijale ljudske civilizacije i države i kako se povećavao i dalje se povećava broj javnih usluga države te sukladno s tim postaviti pitanje kako danas države izgledaju i kako će države izgledati i funkcionirati u budućnosti - kaže izv. prof. dr. sc.

s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, predsjednik Katedre za financije i računovodstvo, te dodaje:

- Treba napomenuti da se većina današnjih država sastoji od središnje, regionalne i lokalne države, pri čemu se u Hrvatskoj to odnosi na središnju državu, županije te gradove i općine. Fundamentalno je država zamišljena kao institucionalni subjekt koji je u funkciji naroda ili stanovništva u obliku ostvarivanja javnih usluga, što nazivamo aktivnostima države, pri čemu treba uzeti u obzir da se dramatično povećao broj ljudskih potreba unutar kućanstava. Dovoljno je kao jedan od primjera uzeti broj kućanskih uređaja i samo korištenje priključaka za struju unutar svakog kućanstva, pri čemu se taj broj drastično razlikuje ako to uspoređujemo s podatcima za 2000. ili 1990. godinu. Da bi država mogla ostvarivati i realizirati aktivnosti (zadataka i mjera na temelju zakona), mora ostvarivati prihode. Prihodi države nazivaju se javni prihodi, a najznačajniji i najvažniji javni prihodi države jesu upravo porezi. Većina država nema primarnu sposobnost ostvarivanja vlastitih prihoda, tj. prihoda iz vlastitih izvora, osim u slučajevima koji su od strateškog interesa države, stoga su porezi najvažniji financijski instrument ostvarivanja prihoda države.

▼ Kad sve to, uz konkretne podatke, stavimo u kontekst Hrvatske, što se može zaključiti...?

- Iako su makroekonomske i osnovne ekonomske projekcije za Hrvatsku za 2022. godinu bile nepovoljne i upućivale na usporavanje i teškoće oko rasta gospodarstva, dogodilo se suprotno. Tijekom posljednjeg tromjesečja 2022. i prvog tromjesečja 2023. godine dogodile su se pozitivne aktivnosti oko realizacije ukupnih prihoda, koji su se povećali za 1,7 milijardi eura (ili za 7 %), odnosno ostvarili rast s 24,9 milijardi eura na 26,6 milijardi u odnosu prema originalnom proračunskom planu iz 2022. godine. Do porasta ukupnih proračunskih prihoda prvenstveno dolazi zbog povećanja poreznih prihoda u iznosu od 999 milijuna eura, gdje su prihodi od poreza na dodanu vrijednost veći 537,1 milijun eura, a prihodi od poreza na dobit veći 428,7 milijuna eura, koji su nastali nastali na temelju poboljšanog poslovanja poduzeća i banaka tijekom 2022. godine, ali i kao rezultat prihoda od jednokratnog dodatnog poreza na dobit. Vidljivo je da postoji prostor za daljnje poboljšanje poreznih prihoda i da su učinci poreznih prihoda konstantni te da se u posljednjih nekoliko godina poboljšala porezna disciplina, i također da postoji opravdanost u oporezivanju većih poduzeća, ako se uzmu u obzir postojeći trendovi rasta cijena i inflacijskog rasta. Međutim, ukupni rashodi za 2023. godinu povećavaju se za 1,4 milijarde eura (ili 5,3 %), odnosno s 26,7 milijardi eura na 28,1 milijardu, te je u budućem razdoblju važno konzervativno planirati i voditi računa o kontroli rasta rashoda, što je svakako izazov upravljanja proračunom ne samo u Hrvatskoj nego i u ostalim zemljama članicama Europske unije.

PROMJENE I OLAKŠICE Među brojnim aktualnim temama, u Hrvatskoj je porezna reforma iznova u središtu pozornosti javnosti i medija. Gledajući unatrag, u nekom povijesnom kontekstu, koliko su prijašnje porezne reforme i porezne politike imale utjecaja na visinu plaće u Hrvatskoj, između ostalog, s obzirom na to da je taj segment reforme svima najzanimljiviji...?

▼ - Prije svega, treba napomenuti da sve izmjene poreznih aktivnosti provedene u posljednjih sedam-osam godina u Hrvatskoj i ova šesta, koja slijedi, nisu porezne reforme nego se mogu i trebaju nazvati poreznim promjenama. U svakom krugu poreznih promjena napravljene su određene porezne intervencije i preraspodjele unutar poreznih oblika s isključivim ciljem pojednostavljenja poreza, koje su u konačnici refleksiju poreznih ciljeva i smjer kojim porezne vlasti u Hrvatskoj provode poreznu politiku. Porezna politika hrvatskih poreznih vlasti se, u skladu s ciljevima, odnosi na: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnju pravednijeg poreznog sustava, jednostavniji porezni sustav i kvalitetniju komunikaciju s poreznim obveznicima. Upravo kvalitetnija komunikacija s poreznim obveznicima jedan je od izazova sadašnjih i budućih aktivnosti poreznih vlasti, jer je iznimno važno omogućiti pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima, ali i stvaranje partnerskog odnosa poreznih vlasti i poreznih obveznika (i građana i poduzeća). Provedenim postojećim promjenama napravljeni su pozitivni pomaci u smislu pojednostavljenja i pojeftinjenja porezne administracije, prije svega zahvaljujući sveprisutnoj digitalnoj transformaciji poreznih usluga, što je dovelo do smanjenja troškova vođenja evidencija, ali i ukidanja pojedinih obrazaca.

Svakako su dosadašnje porezne promjene imale pozitivne učinke na povećanje plaća poreznih obveznika, treba se sjetiti kako se osobni odbitak koji predstavlja neoporezivi dio i olakšicu kod plaće u zadnjih 15-godina nekoliko puta značajno povećavao i time utjecao na povećanje plaće, pa se u najavljenoj poreznoj promjeni neznatno povećavaju i osobni odbici.

Također, postoje porezne olakšice kod mladih koji imaju do 25 godina i onih koji imaju do 30 godina, čime se nastojalo utjecati na demografsku revitalizaciju stanovništva.

Dakle, nekoliko mjera u obliku poreznih olakšica kod poreza na dohodak, ali i promjena poreznih stopa unutar poreznih razreda s vremenom su utjecali na konzervativno povećanje plaća te su sve porezne promjene poreza na dohodak bile put definiranju kvalitetnijeg oblikovanja poreza na dohodak, s izričitim naglaskom na povećanju plaća i rastu životnog standarda stanovništva. Porezne promjene koje se planiraju u obliku ukidanja prireza i prebacivanja poreza na dohodak na niže razine vlasti logičan su nastavak dosadašnjih poreznih promjena, poduzetih u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj. S druge strane, promjene koje se najavljuju kod doprinosa ne spadaju u porezne promjene, iako se najavljuje smanjenje plaćanja doprinosa i kompenzacijske mjere države kod poreznih obveznike koji imaju manje plaće, ali obuhvaćaju porez na dohodak i zato dolaze u paketu

IZV. PROF. DR. SC. DOMAGOJ KARAČIĆ Ekonomski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, predsjednik Katedre za financije i računovodstvo poreznih mjera. Treba napomenuti da u dosadašnjoj strukturi financiranja doprinosa država iz proračuna već financira više od 50-60 % doprinosa u odnosu prema poreznim obveznicima. Gledajući navedene porezne promjene koje se najavljuju, svakako će doći do povećanja plaća u Hrvatskoj.

REGIONALNO I LOKALNO Koliko je Hrvatska opterećena porezima u odnosu prema nekim drugim zemljama u Europi? Pogotovo kada je riječ o stopi poreza na dohodak...?

▼ - Porez na dohodak u Hrvatskoj je u odnosu prema drugim poreznim oblicima doživio najviše promjena, od poreznih razreda, poreznih stopa, poreznih olakšica do činjenice da je 2007. godine postao porezni oblik koji središnja država dijeli s regionalnom i lokalnom državom. Kao posljedica aktivnosti i provedbe procesa fiskalne decentralizacije, prihod od poreza na dohodak postao je najvažnijim prihodom gradova i općina te županija. U strukturi izdvajanja koja postoje kod poreza na dohodak ili plaću, s obzirom na to da se radi o porezu koji se oporezuje kod plaće, vidljivo je da postoji nekoliko financijskih izdvajanja iz plaće, a to su: doprinosi na mirovinsko i zdravstveno, porezi i prirez. Do prije nekoliko godina u strukturu plaće bili su uključeni doprinosi za zapošljavanje i ozljede na radu. U tom smislu je vidljivo porezno opterećenje i činjenica da je mjera ukidanja prireza jedan od smjerova smanjenja poreznog opterećenja koja ima za funkciju učiniti ovaj porezni oblik jednostavnijim i pravednijim, to više što su neki manji gradovi u Hrvatskoj već ukinuli obvezu plaćanja prireza.

Porezno opterećenje poreza na dohodak u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama članicama Europske unije, prema usporednim tablicama, pokazuje da nema znatnih razlika u poreznom opterećenju hrvatskog poreznog obveznika u usporedbi s poreznim obveznicima u Europi, dakle "nismo ni na dnu ni na vrhu" po poreznom opterećenju, ovisno o promatranoj godini analize. Ipak, u posljednjih 20-ak godina u hrvatskom se poreznom sustavu najviše promjena događalo kod poreza na dohodak i ta učestalost promjena i traženja optimalnog poreza na dohodak uvjetovala je činjenicu da je porez na dohodak postao nepopularan porezni oblik, to više što je bliso povezan s plaćom i ekonomskom snagom poreznog obveznika te se porezni obveznici kontinuirano suočavaju s očekivanjima i mogućnostima, koji dolaze uz svaku najavu porezne promjene.

SNIŽAVANJE CIJENA Vezano uz aktualnu poreznu reformu, fiskalna decentralizacija izaziva najviše komentara...?

▼ - Fiskalna decentralizacija, s teorijskog je aspekta dio fiskalnog federalizma, pri čemu je osnovni predmet interesa u okviru fiskalnog federalizma pronaći optimalan način raspodjele funkcija i instrumenata između središnje vlasti i nižih razina vlasti, tj. donijeti odluke o tome koje funkcije i instrumente treba centralizirati, a koje u konačnici treba prepustiti decentraliziranim razinama vlasti, kako u temeljnim idejama zagovara ekonomist Oates. Treba napomenuti da uz fiskalnu postoje još administrativna i politička decentralizacija. U znanstvenoj literaturi postoji puno više argumenata koji idu u prilog aktivnostima provedbe fiskalne decentralizacije, pri čemu ne treba zaboraviti na činjenicu da je deklarativno pravo i potreba države da ukloni jaz između nerazvijenih i razvijenih područja, što postoji i u Hrvatskoj, ako se uspoređuju, primjerice, regije Lika, Dalmacija ili Slavonija. Kao jedan od važnijih argumenata koji govori u prilog potrebe za postojanjem, ali i potrebe daljnje provedbe aktivnosti fiskalne decentralizacije jest činjenica da dobar sustav fiskalne decentralizacije može dovesti do stvaranja po

Rast plaća sve zanima, no inflacija je i dalje problem. Treba li strahovati da se očekivanja neće ostvariti kad od iduće godine porezne izmjene stupe na snagu...?

▼ - Sama očekivanja stanovništva i poreznih obveznika u odnosu prema najavama poreznih promjena i obećanja o povećanju plaća negdje su na pola puta između očekivanja koja imaju obje strane. To više što još uvijek ne znamo na koji će način reagirati gradovi i općine, kako će se oblikovati fiskalni kapaciteti i kako će se voditi regionalne i lokalne javne politike. Treba uzeti u obzir da 576 gradova, općina i županija u Hrvatskoj nije ujednačeno u razvijenosti i da ova promjena može znatno pridonijeti budućem pitanju definiranja optimalne veličine regionalne i lokalne jedinice vlasti u Hrvatskoj, pri tome se misli na potencijalno redefiniranje teritorijalno-administrativnog ustrojstva, ali i pitanje funkcionalnih aktivnosti.

Svakako će u 2024. godini doći do povećanja plaća, ali treba uzeti u obzir i ostale tržišne okolnosti koje mogu dovesti do povećanja plaća, to više što je u Hrvatskoj na tržištu rada zamjetna sve veća potreba za radnom snagom te će plaće u privatnom i javnom sektoru neminovno rasti, neovisno o samoj provedbi ovih poreznih promjena.