Velik je interes za geotermalne potencijale i investitora iz SAD-A
ležišta znatno se poboljšala. Drugim riječima, energetska kriza nastala kao posljedica ukrajinskog rata i sankcija EU-A prema Rusiji, odnosno problema s nabavom plina i nafte, nužno su od svih aktera zahtijevali "preslagivanje u hodu", traženje novim mogućnosti i osiguravanja da energetski sustav Republike Hrvatske bude siguran i stabilan. Istovremeno, gledalo se i prema budućnosti bez ruskog plina i nafte, pa se sukladno interesima EU-A išlo i u neke projekte za koje se prije mislilo da su neisplativi, odnosno odgođeni su bili za neka druga vremena. Sad se, pak, takvi planovi i programi iznova aktualiziraju, pa se u širi energetski kontekst stavljaju i geotermalni potencijali poput sadašnjeg izvorišta Babina Greda 1. Dodajmo pritom i da valja izvući pouke iz slučaja najveće geotermalne elektrane u Hrvatskoj, pogona Velika 1 u mjestu Ciglena pored Bjelovara, čija je budućnost neizvjesna s obzirom na pravni spor sukobljenih strana oko većinskog vlasništva. No to je neka druga priča.
''Na istražnom polju Babina Greda 1 znamo da postoje dva ležišta geotermalne vode. Ispitivanja su bila provedena na plićem, 'hladnijem' ležištu i dala su bolje rezultate od očekivanih, dok dublje ležište ima puno veći potencijal za komercijalnu proizvodnju električne energije i korištenje preostale toplinske energije za industrijske pogone, stakleničku proizvodnju voća i povrća te grijanje okolnih naselja'', kazao je Legčević, te u nastavku razgovora za Hinu pojasnio i niz drugih pitanja i problema.
NJEMAČKA ISKUSTVA
SUTRAŠNJICA:
Američka ministrica energetike Jennifer Granholm, koja je početkom ožujka bila u Zagrebu, rekla je da Hrvatska ima golem potencijal u geotermalnim izvorima, u što bi rado ulagale i američke tvrtke. Na području Panonskog bazena podzemne su vode čak 60 posto toplije u odnosu prema europskom prosjeku, pa se veliki potencijal skriva u Slavoniji. U Hrvatskoj se, za sada, geotermalna energija iskorištava najviše iz prirodnih izvora, i to u toplicama, u medicinske svrhe i za kupanje. Ukupno postoji 28 nalazišta, od kojih je 18 u upotrebi. Velik geotermalni potencijal skriva se i ispod plodne slavonske zemlje. Na jednoj od bušotina, u Babinoj Gredi, već se godinama radi na pripremi izgradnje elektrane koja će geotermalnu energiju pretvarati u električnu. Još 80-ih godina prošlog stoljeća na tom je području otkriven geotermalni potencijal. Na 3800 metara temperatura vode je malo viša od 170 stupnjeva. Vukovarsko-srijemska županija u skoroj bi budućnosti mogla postati energetski neovisna i primamljiva ulagačima, što će donijeti nova radna mjesta i bolji standard života... (Ines Milanković/hrt)
■
- Smatram da se u Hrvatskoj premalo priča o potrebi za zelenom tranzicijom i iskorištavanjem obnovljivih izvora energije, odnosno kada se priča o zelenoj tranziciji, o tome se priča u kontekstu energetske krize i trenutno visokih cijena energenata na tržištu.
U Hrvatsku sam se nedavno doselio iz Njemačke nakon 11 godina, gdje se, primjerice, o zelenoj tranziciji jako otvoreno razgovara već dulje vrijeme, a vjetroelektrane i solarne elektrane dio su svakodnevnice više od deset godina. Nažalost, neke odluke njemačke vlade kojima smo svjedočili u posljednje vrijeme ne govore u prilog tome, ali lokalne zajednice, općine, gradovi i pokrajinske vlasti već dulje vrijeme jako intenzivno ulažu u razvoj energetske infrastrukture, kako bi se što bolje iskoristili obnovljivi izvori energije. Gradovi poput Münchena, Hamburga, Hannovera, Frankfurta ulažu znatna sredstva u razvoj projekata takozvanog district heatinga, gdje se geotermalna energija koristi kao primarni izvor energije u toplanama. Za razliku od Njemačke, u Hrvatskoj građani o geotermalnoj energiji i vodi još uvijek uglavnom pričaju u kontekstu kupališta i toplica, dok se kupališta s investitorske i tehničko-tehnološke strane jako rijetko razmatraju kao primarni, ili sekundarni korisnik toplinske energije iz geotermalnih resursa, pogotovo ako se radi o ležištu visoke temperature (iznad 100°C). U procesu iskorištavanja geotermalne energije kupalište bi, recimo, bio posljednji korak u ciklusu jer zahtijeva/ koristi najmanju količinu toplinske energije u odnosu prema geotermalnoj elektrani, industrijskim pogonima, toplanama i poljoprivrednim objektima i površinama.
KOMPLEKSNI PROJEKTI U čemu je prednost geotermalne energije u odnosu prema drugim vrstama?
▼ - Geotermalna energija prisutna je 24 sata dnevno i može se efikasno koristiti bez obzira na vremenske uvjete, doba godine, dio dana. U odnosu prema vjetroelektranama, koje proizvode električnu energiju približno 25 posto vremena i solarne elektrane, koje proizvode električnu energiju približno 14 posto vremena, geotermalne elektrane proizvode električnu energiju 80-90 posto vremena (ovisno o ciklusu održavanja), pa tako unatoč manjim priključnim snagama, u odnosu prema vjetroelektranama i solarnim elektranama, geotermalne elektrane proizvode daleko najviše električne energije, među obnovljivim izvorima energije.
Uz to, geotermalna energija je obnovljiva jer se nakon iskorištavanja topline iz proizvedene vode ohlađena voda ponovo utiskuje u ležište, iz kojega je i bila proizvedena, gdje će se ponovo ugrijati i polako migrirati prema proizvodnoj bušotini.
Isto tako vrijedi napomenuti da se geotermalna energija iz jednog izvora može koristiti za više stvari u istom ciklusu. Primjerice, nakon proizvodnje električne energije preostala toplina može se koristiti za grijanje industrijskih pogona u blizini, pa u toplani, za grijanje staklenika i na kraju eventualno za grijanje, odnosno punjenje bazena, ako je voda povoljnog kemijskog sastava.
▼ Koliko su kompleksi radovi na pripremi projekata geotermalne energije, uključujući i sporu administraciju?
- Svi projekti u energetici kompleksni su na svoj način. Kod projekata razvoja geotermalnih polja i iskorištavanja u svrhe proizvodnje električne energije, kompleksnost projekata proizlazi uglavnom iz činjenice da se radi o spoju naftno-rudarskih radova i objekata s energetskim postrojenjima i infrastrukturom, a ako se na proces spaja više korisnika toplinske energije, sami projekti i regulativa postaju znatno kompleksniji. Što se tiče administracije, mjesta za poboljšanje uvijek ima i uvijek će ga biti, bez obzira na sektor i razinu djelovanja.
TROŠKOVI I ISPLATIVOST Iziskuje li posao na iskoristivosti, a najprije pripremi projekta geotermalne energije više novca od ostalih načina proizvodnje?
▼ - Ukratko, da. Kako bismo mogli uopće razmišljati o iskorištavanju geotermalne energije, najprije morate dokazati da geotermalni resurs postoji i da je komercijalno iskoristiv. To zahtijeva određena površinska ispitivanja i mjerenja te interpretaciju dobivenih podataka. A kada, odnosno ako, ti podaci pokažu da se u podzemlju potencijalno nalazi geotermalno ležište, pristupa se izradi istražne bušotine. Ovisno o dubini pojedine bušotine, troškovi izrade istražne bušotine mogu prijeći i deset milijuna eura, a do samoga kraja izrade i ispitivanja istražne bušotine ne možemo znati postoji li uopće komercijalno iskoristiv geotermalni resurs.
Nakon toga, u slučaju pozitivnih rezultata ispitivanja, ulazimo u fazu razrade eksploatacijskog polja, u sklopu koje se izrađuju dodatne bušotine potrebne za proces iskorištavanja geotermalnog resursa, te postavljanje elektrane i potrebne infrastrukture, što također zahtijeva velike investicije, a i dosta vremena. I tek kada je proizvodni ciklus zatvoren, možemo započeti proces iskorištavanja geotermalne energije.
Kada se podvuče crta, od dobivanja dozvole za istraživanje do početka proizvodnje električne energije, koja je naš fokus, može proći sedam i više godina, a potrebne investicije su od 80 do 100 milijuna eura.