Potražnja za radnicima rekordna u cijeloj zemlji

Indeks slobodnih radnih mjesta OVI za 2023. pokazuje da je potražnja za radom u odnosu prema 2022. porasla za 3,6 posto, a iako nešto skromnije u odnosu prema prethodnim godinama, govori u prilog daljnjem rastu potražnje za radom, koja je na povijesno najvišim razinama, objavio je Ekonomski institut, Zagreb.

Kako je istaknuto u objavi na internetskoj stranici EIZ-A, uzrok određenog usporavanja bar djelomično se krije i u baznim efektima. No, u odnosu prema pretkriznoj 2019. godini, ukupan broj online oglasa u 2023. bio je veći 37 posto, što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama, izvijestili su iz EIZ-A. Gotovo cijeli doprinos godišnjem rastu potražnje imali su oglasi u kojima se traže radnici sa srednjom stručnom spremom, dok je potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom i niskom kvalifikacijom pridonijela za tek pola postotnog boda. Stoga se i udio oglasa sa srednjom stručnom spremom povećao na 61,9 posto.

Tome u prilog govore i podaci o najtraženijih pet zanimanja među kojima su se nalazila zanimanja prodavača, konobara, kuhara, skladištara te vozača, koji se u odnosu prema 2022. sa šestog popeo na peto mjesto i tamo zamijenio zanimanje knjigovođe. Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima se traže prodavači, skladištari i vozači, a među najvećim su se negativnim doprinosima pronašli programeri, informatičari, dizajneri i kuhari. Na rang-ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pao interes za programerima, koji su s 12. pali na 23. mjesto, a teleoperateri i učitelji popeli su se za četiri mjesta - teleoperateri s 23. na 19., a učitelji s 14. na 10. mjesto, naveli su iz EIZ-A. U 2023. godini znatnije se povećao i broj i udio ugovora na

Najveći doprinos rastu potražnje imali su oglasi u kojima se traže radnici sa srednjom stručnom spremom

neodređeno, i to ponajviše na štetu ugovora na određeno i sezonskog zapošljavanja. Udio ugovora na neodređeno tako je dosegnuo 48,2 posto. Sve hrvatske regije ostvarile su rast broja oglasa na godišnjoj razini, a među njima je prednjačila središnja Hrvatska s doprinosom od 2,4 postotna boda i udjelom od 58 posto u ukupnom broju oglasa. Pratile su je sjeverni Jadran s rastom za jedan postotni bod, istočna Hrvatska s 0,7 te južni Jadran s 0,4 postotna boda. ■