Cijene manjih sta potražnja je i dalj
Europska komisija: Opsežnim mjerama politike m
Dok je u zemljama zapadne Europe još prošle godine zabilježen pad cijena, ali i zanimanja za kupnju nekretnina, a najave pokazuju da će se taj trend nastaviti i u ovoj godini, Hrvatska je 2023. završila s padom prometa, ali ne i većim padom cijena. Za 2024. godinu stručnjaci predviđaju stagnaciju u prometu nekretninama, ali ne i znatniji pad cijena.
Bez subvencija
Naime, očekuje se da će se u Hrvatskoj dogoditi manje korekcije cijena nekretnina, i to uglavnom rabljenih, a novogradnja će zadržati visoke cijene dok god ima onih koji će moći platiti tražene iznose. Sigurno je da će tržište nekretnina ipak ovisiti o ukupnoj situaciji u Europi i svijetu te o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj. Hrvati su do sada najradije svoju štednju investirali u nekretnine, ali nove su generacije, čini se, sve manje sklone gomilanju stanova i više se okreću štednji, zbog rasta kamata, ili ulaganju u državne obveznice.
Podsjetimo da je u svibnju prošle godine u radnom dokumentu službi Europske komisije i izvješću za Hrvatsku s preporukama Europskom vijeću o nacionalnom programu reformi Hrvatske ocijenjeno kako je upravo rast cijena stambenih nekretnina sve veći problem, s upozorenjem da nisu poduzete odgovarajuće mjere politike za rješavanje problema rasta duga kućanstava i cijena stambenih nekretnina. Rast cijena nekretnina uzeo je maha u 2022. i dosegnuo 36,2 posto u odnosu prema pretpandemijskoj razini. Istodobno je došlo do pada realnog dohotka, što dodatno narušava cjenovnu pristupačnost nekretnina. Politika tek treba pronaći odgovor na taj ozbiljan problem, to više što je utvrđeno da postojeći sustav subvencija kupcima prve nekretnine pridonosi rastu cijena. Slično tome, nepostojanje periodičnog poreza na nekretnine i niske stope poreza na dohodak od kratkoročnog najma povećavaju prinose od stambenih objekata kao investicijske kategorije, što pridonosi rastu cijena i smanjuje ponudu stambenih nekretnina dostupnih kućanstvima. Problem je osobito ozbiljan u obalnim područjima i neproporcionalno pogađa kućanstva s niskim dohotkom i mlade obitelji. Opsežnim mjerama politike mogao bi se smanjiti pritisak na cijene stambenih nekretnina, stoji u tom izvješću. U 2024., kako se sada čini, mogli bi izostati i Apn-ovi programi subvencioniranja, što bi osobito moglo pogoditi mlade obitelji, koje neće biti u mogućnosti doskočiti visokim cijenama stanova. Krunoslav Šabić, zamjenik predsjednika strukovne skupine pri HGK-U i vlasnik Agencije Tasman nekretnine, tvrdi da su u Njemačkoj cijene nekretnina rasle 15-ak godina, a kod nas se to događa tek posljednjih nekoliko godina. I u Njemačkoj je teško održati toliko dug kontinuirani rast cijena nekretnina, tako da nije čudno što su i kod njih počele padati cijene i interes za kupnju. Mnogo je i drugih razloga zbog čega se sve to događa na tržištu nekretnina. Dok je tamo tržište nekretnina cvjetalo, u Hrvatskoj su cijene stanova bile niske, a tržište nekretnina bilo vrlo slabo, kaže Šabić. Kada je riječ o Slavoniji, lani je potražnja bila puno veća od ponude i zato su cijene ostale visoke. Možda će u Zagrebu ove godine cijene stanova i padati, no u Osijeku do toga neće doći, uvjeren je Šabić.
Traže se i kuće
Prema njegovim riječima, gradnju stotinu stanova godišnje osječko tržište "proguta" vrlo lako, ali kada se krene u masovnu gradnju i kada se na tržištu nađe 500-tinjak stanova, onda možda i dođe do niveliranja cijena. "Izvođači zbog cijena repromaterijala i nedostatka radnika podižu cijenu rada i svi su inputi u gradnji porasli, tako da ne vidim prostora za snižavanje cijena kvadrata. Netko tko je prije deset godina podigao stambeni kredit sada je profitirao", objašnjava Šabić.
Njegova iskustva kažu da se cijene manjih stanova u novogradnji kreću od 1900 do 2500 eura, a cijene su većih stanova od 1700 do 2300 eura po četvornom metru. Tržište rabljenih stanova