PRIZNANJE “ZLATNO SJEME”
Uorganizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog sjemenarskog udruženja Euroseeds, u Zadru je održan 16. Međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.
Doc. dr. sc. Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik Organizacijskog odbora kongresa, ističe da je skup okupio 170 sudionika, a održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede. Organiziran je i okrugli stol o temi: Nove uredbe europske unije o sjemenarstvu na kojem su govorili Ivica Delić iz Ministarstva poljoprivrede, Valentina Zoretić Rubes iz Ministarstva zdravstva, Renata Hanzer iz HAPIH-A i dr.sc. Domagoj Šimić iz Poljoprivrednog instituta Osijek. Raspravljalo se kako nove genomske tehnike mogu pridonijeti poboljšanju poljoprivredne proizvodnje.
U sklopu kongresa bio je organiziran obilazak poljoprivrednih potencijala Zadarske županije. Sudionici su obišli Grupu Nida u Ninskim stanovima koja se bavi proizvodnjom i preradom masline, smokava i ljekovitog bilja, zatim Cro Cherry, najveću plantažu trešanja u Hrvatskoj s preradom u Ninskim stanovima. Posjetili su i Ornitološki rezervat Vransko jezero Parka prirode Vransko jezero te Vinariju Karaba u Pakoštanima.
Proizvodnja
- Važna tema kongresa bila je Sjemenska proizvodnja u Hrvatskoj, koja u posljednjih 25 godina u prosjeku iznosi 22.266 hektara. Proizvodnja se kretala u rasponu od 15.643 do 28.533 ha. Ulaskom u EU pa do 2017. godine proizvodnja je bila u padu za 34,80 %. Od 2017. do 2023. dolazi do oporavka i rasta sjemenska proizvodnje za 44,54 % - naglašava doc. dr. sc. Josip Haramija. U 2023. sjemenska proizvodnja bila je na 22.610 ha te smo se vratili na razinu koju smo imali prije ulaska u EU. U odnosu prema desetogodišnjem prosjeku bilježimo povećanje površina za 14,80 %, odnosno 3344,18 ha. Kod biljnih vrsta gdje je razvijena domaća selekcija samodostatni smo kod sjemena (strne žitarice, soja, lucerna, a kod kukuruza zadovoljavamo potrebe do 60 %). Sjeme domaće selekcije i proizvodnje čuvar je cijene sjemena jer je povoljnije od sjemena iz uvoza, dodaje naš sugovornik.
Površine pod sjemenskom proizvodnjom u EU-U iznose 2 milijuna ha. Pad površina za proizvodnju sjemena uočen je u velikoj većini zemalja EU-A, a porast je zabilježen u Danskoj (5 %), Švedskoj (2 %), Cipru (7 %) i Hrvatskoj (4 %).
Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja “Zlatno sjeme”, i to:
- Bc Institutu d.d. Zagreb: za najrašireniji hibrid kukuruza po proizvodenim i certificiranim količinama sjemena u Republici Hrvatskoj: hibrid Bc 572 i
- Poljoprivrednom institutu Osijek: za najrašireniju sortu pšenice u Republici Hrvatskoj: Kraljica.
Priznanje “Zlatno sjeme” za poseban doprinos razvoju sjemenarstva i rasadničarstva u Republici Hrvatskoj dodijeljeno je Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo. Priznanja su preuzeli i zahvalili na nagradi: uime Bc Instituta d.d. Zagreb predsjednik uprave, dr. sc. Ivica Ikić, uime Poljoprivrednog instituta Osijek ravnatelj, prof. dr. sc. Zvonimir Zdunić, a uime HAPIH-A Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo pomoćnik ravnateljice, dr. sc. Goran Jukić.