Mo se vratili na razinu koju smo imali prije ulaska u EU

- Razlog zašto je Hrvatska uspješna u sjemenskoj proizvodnji jest postojanje sustavnog oplemenjivačkog rada i proizvodnje glavnih ratarskih kultura. Samo certificirano sjeme daje garanciju željene sorte i kakvoće sjemena, što je preduvjet ostvarenja visokih prinosa - kaže doc. dr. sc. Haramija.

Razmjena

Na kongresu je analizirana vanjsko trgovinska razmjena sjemena RH. Izvoz sjemena i sadnog materijala vrijednosti 30,3 milijuna eura i uvoz od 77,9 milijuna eura, generirali su negativnu bilancu od 47,6 milijuna eura u 2022. godini. Prosječna izvozna cijena sjemena iznosila je 1549 eura/t, a prosječna uvozna cijena iznosila je 2482 eura/t.

- Pokrivenost uvoza izvozom govori indirektno o niskom stupnju samodostatnosti proizvodnje sjemena i sadnog materijala, što je naročito problematično u uvjetima nestabilnog tržišta i visokih cijena inputa u poljoprivrednoj proizvodnji - objašnjava naš sugovornik. U 2022. pokrivenost uvoza izvozom sjemena žitarica iznosila je 56 %, kod drvenastog sadnog materijala 50 %, a kod sjemena industrijskog i krmnog bilja te povrća tek 19 %. Podaci za šest mjeseci 2023. godine govore o nastavku lošeg trenda u vanjskotrgovinskoj razmjeni sjemena i sadnog materijala.

Negativna bilanca sjemena i sadnog materijala u Hrvatskoj u 2020. godini iznosila je 30,9 milijuna eura, 2021. godine 40,1 milijuna eura, u 2022. negativna bilanca iznosi 47,6 milijuna eura, a u prvih 6 mjeseci 2023. godine negativna bilanca iznosi 30,6 milijuna eura. Čuli su se i podaci iz susjedne Republike Srbije. Iz te je zemlje u 2022. godini izvezeno sjemena za 158,1 milijuna eura, a uvezeno za 91,1 milijuna eura, čime je ostvaren suficit u iznosu od 67,0 milijuna eura. Prosječna izvozna cijena iznosila je 1053 eura/t, a prosječna uvozna cijena bila je 3072 eura/t. Proizvodnju voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala u 2022. godini za stručni nadzor Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo prijavilo je 55 voćnih rasadnika i 14 loznih rasadnika. Ukupno je prijavljeno 3 933 527 komada voćnih sadnica i 1 758 549 komada loznih cijepova, što je na razini ukupne proizvodnje 10 % manje prijavljenog sadnog materijala od prethodne, 2021. godine. Ukupno je u proizvodnji 35 voćnih vrsta i 73 sorte vinove loze. U strukturi proizvodnje voćnih sadnica najzastupljeniji su lijeska sa 40 % i jabuka sa 16 %, zatim maslina (6 %), šljiva (5 %), agrumi (4 %), kruška (3 %), trešnja (3 %). Od ukupne proizvedene količine voćnih sadnica 5 % su sadnice certificirane kategorije, a od ukupne proizvedene količine loznih cjepova certificiranih 40 %. Najzastupljenije vinske sorte vinove loze u proizvodnji su graševina (25 %), pošip (7 %) i plavac mali (5 %).

Sjemenska proizvodnja krumpira pala je od 2000. sa 217 ha i 3608 tona na 20 ha i 400 tona u 2022., dakle smanjena je deset puta. Nužna je kvalitetna strategija i poticanje sjemenske proizvodnje krumpira kako bismo ostali kvalitetan proizvođač ove važne kulture. Proizvodnja sjemena povrća u RH pala je gotovo za 20 puta s 293 ha (2002. godine) na 10,7 ha (2019. godine), ali postoji rast proizvodnje na 49,8 ha (2023. godine). Hrvatska uvozi sjemena povrća u količini 900 tona godišnje u vrijednosti od oko 8 mil. USD. Uvozi se većinom najniža kategorija standardno sjeme povrća. U sjemenskoj proizvodnji u Hrvatskoj bilo je 2002. godine 20 vrsta sjemena povrća, a posljednjih godina od 4 do 6 vrsta povrća. Hrvatska ima odlične uvjete za sjemensku proizvodnju povrća, no bilježimo iznimno malu proizvodnju sjemena i veliki uvoz. Iznimno dohodovna i intenzivna proizvodnja povrća i sjemena povrća zaostaje za ekstenzivnim proizvodnjama kultura u RH koji imaju solidne potpore (krški pašnjaci, pašnjaci, trave, ugar). Karika koja nedostaje jest održavanje osnovnog sjemena uvođenjem potpore za osiguranje osnovnog sjemena za sjemensku proizvodnju povrća, rečeno je na skupu. Uz osiguranje osnovnog sjemena starih sorti, domaćih, udomaćenih sorti i novih sorti iz oplemenjivačkih programa, uz stabilne i veće potpore moguća je proizvodnja sjemena povrća u Hrvatskoj na 200 do 300 ha, i to od 500 do 600 tona sjemena povrća te proizvodnja 20 vrsta sjemena povrća. Uvođenjem ekosheme Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina, povećana je potražnja za sjemenom poljoprivrednih vrsta iz botaničke porodice mahunarki.

Trendovi

Hrvatska je u samom europskom vrhu po površinama zasijanima sjemenskom sojom. No, iskustva iz 2023. godine ukazuju da u RH postoji potreba za povećanjem proizvodnje sjemena ostalih vrsta mahunarki. Dionici uključeni u proizvodnju certificiranog sjemena dodatno mogu biti motivirani intervencijom "proizvodno vezana potpora za sjeme", koja se dodjeljuje korisnicima za prihvatljive površine na kojima se proizvodi sjeme iz prihvatljivih skupina.

Trendovi u proizvodnji sjemena uglavnom su pozitivni, govorimo o konstantnom povećanju ukupnih površina pod sjemenskim usjevima i rastu količina certificiranog sjemena u Hrvatskoj. Vlastitom proizvodnjom zadovoljavamo više od 60 % domaćih potreba za sjemenom ratarskog bilja, ali činjenica jest da i dalje imamo znatne deficite sjemena kod nekih kultura ili skupina kultura. Ne možemo biti zadovoljni činjenicom da nam je proizvodnja sjemena kukuruza znatno pala, da uvozimo 4/5 sjemena krmnog bilja ili 9/10 sjemena povrća, da nam je proizvodnja sjemena kukuruza u stalnom padu, da smo posve ovisni o uvozu sjemena suncokreta ili šećerne repe. Ovi negativni pokazatelji i ovisnost o uvozu uvelike poništavaju novostvorenu vrijednost koju industrija sjemena svake godine stvori i dovode nas u negativnu bilancu.

Sve sastavnice industrije sjemena RH moraju se angažirati i uložiti dodatni napor kako bi se zadovoljenje vlastitih potreba za sjemenom povećalo, od Ministarstva koje donosi odluke do oplemenjivačkih kuća i sjemenara koji se moraju prilagoditi tržišnim uvjetima te pokušati iskoristiti negativnu situaciju za napredak i razvoj, zaključeno je na kongresu. ■