U pamćenju ostali iznimno vrući srpanjski dani i noći
Osijek je, gledano klimatološki, prošlu godinu zaključio s nešto višim vodostajem Drave, a novu je započeo bijelim pokrivačem. No ni u jednom od ta dva slučaja nije bilo riječi o vremenskim ekstremima. Ipak, 2023. u Osijeku bila je takva da je posvjedočila o klimatskim promjenama. Bila su izražena bar dva vala - jedan vodeni, drugi temperaturni. Grad Osijek, jednako kao i Osječko-baranjska županija, ima utvrđene planove djelovanja u slučaju elementarnih nepogoda, radi njihova sprječavanja, s jedna strane, a s druge radi ublažavanja njihovih posljedica. Važećom "Procjenom rizika od velikih nesreća Grada Osijeka" obrađuju se scenariji postupanja u mogućim situacijama prirodne ugroze poput poplave, potresa, epidemije i pandemije, ekstremne temperature te tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima industrijske nesreće. Iz materijala koji se našao pred vijećnicima Gradskog vijeća podsjetili smo se s kakvim se vremenskim (ne)pogodama susreo naš grad.
Podaci ne iznenađuju, ukupne mjesečne količine oborina za prvih sedam mjeseci sada prošle godine za područje grada Osijeka pokazuju znatan nedostatak oborina već tijekom ožujka, a zatim ponovno tijekom ljetnih mjeseci. I tijekom zime i proljeća temperature zraka bile su uglavnom veće od prosjeka uz istovremeno prosječne ili većinom ispodprosječne količine oborina. Zalihe zimske vlage nije bilo u količini koja je nužna za normalan razvoj ozimih i jarih kultura, pa je suša koja je nastupila u ljetnim mjesecima bila još izraženija.
Analiza temperaturnih anomalija za srpanj 2023. godine pokazuje da je za područje istočne Slavonije srednja mjesečna temperatura zraka opisana klasom vrlo toplo. Sredinom srpnja temperatura se u našem gradu desetak dana zadržavala iznad 35 Celzijevih stupnjeva, problem su još više bile vrlo tople noći. Kolovoz je, pak, opisan klasom toplo. Toplinski val, kao jedna od vrsta ekstremnih vremenskih uvjeta, usko je povezan sa sušom, odnosno u ekstremnim uvjetima u danima bez oborina i visokim temperaturama.
Prema godišnjoj ruži vjetrova, na području Osijeka zimi je najčešće vjetar iz jugoistočnog smjera, a ljeti su najčešći vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najčešći su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i općenito su najčešća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave tišina (bez vjetra) vezuju se uz ljeto i jesen, a u najvećem se broju javljaju vjetrovi jačine 1- 2 bofora. Odnosno, tijekom cijele godine prevladava povjetarac brzine do tri metra u sekundi. Naleti olujnog vjetra (po)javili su se dva puta, u veljači, kada je napravljena šteta na krovima Tržnice i KBC-A, te drugi put u lipnju. Kada su u pitanju zimski uvjeti na području grada Osijeka, tada, u pravilu, prevladava vedro ili maglovito vrijeme, najčešće niska i slojevita naoblaka. Razdoblje je to i mogućeg nastajanja poledice na prometnim površinama, najkritičnije od sredine studenoga do sredine veljače.
Počeli smo i završit ćemo s Dravom i vodostajem. Najveći je vodostaj Drave kod Osijeka zabilježen sredinom kolovoza, iznosio je + 418 cm, što je dovelo do izlijevanja Drave na dijelu nebranjene obale s lijeve strane. D. Kuštro ■