Dostavljač: Neki tra lokala udaljenog ne

“U vrijeme blagdana i praznika uvijek je više posla

Naviku naručivanja hrane dostavom hrvatski su građani stekli u pandemiji koronavirusa, zadržali su ju i nakon njezina završetka te sve češće koriste tu uslugu. Građani Europske unije na prehranu troše više nego ikad prije, 2021. ukupno 1,55 bilijuna eura. Tako su, primjerice, hrvatski građani 2012. na hranu, piće i duhanske proizvode potrošili 5,1 milijardu eura, a desetljeće poslije taj je iznos veći 57 posto. Podaci Eurostata pokazuju da su se od 2019. do 2022. troškovi za hranu i piće više povećali nego u razdoblju od 2012. do 2019. Prosječni Hrvat je tako 2012. samo na hranu trošio 1190 eura godišnje, a desetljeće poslije 2040 eura. Tome je pridonijela inflacija, ali i promjena navika.

“Ima svega"

Činjenica da Hrvati sve češće posežu za dostavom hrane razveselila je franšize za taj posao, ali i dostavljače koji su povećanjem broja narudžbi mogli i dobro zaraditi. "Koliko si radio, toliko si i zaradio", kaže nam jedan osječki dostavljač koji preko jedne od digitalnih platformi skoro svakodnevno obavlja dostavu hrane na području Osijeka. S obzirom na to da radi već više od godinu i pol dana, dobro je upoznat s mogućnostima rada, kaže kako mjesečno može zaraditi i prosječnu hrvatsku plaću, a nekada čak i više. "U vrijeme blagdana i praznika uvijek je i više posla. Dostavljamo hranu i piće iz pizzerija, restorana, kafića, manjih i većih pečenjarnica, hamburgernica. Poželjno je da budemo što brži kako korisnici usluga ne bi čekali narudžbe i kako bi namirnice zadržale toplinu i svježinu. S hranom nemamo ništa, dostavljamo je onako kako je upakirana, i to je to", tvrdi naš sugovornik dodajući kako namirnice uglavnom dostavlja električnim biciklom jer je to gotovo i najbrži način dostave u gradu.

Prema njegovim riječima najviše naručuju mlađi, od učenika osnovnih i srednjih škola do studenata. "U posljednje vrijeme sve je više i umirovljenika koji se 'počaste' dostavom, tako da je iz dana u dan sve više posla. Naravno da ima i sve više dostavljača, ali većina i dalje radi povremeno, kada imaju slobodnog vremena ili za vikende uskoče kako bi dodatno zaradili. Nije to lagan posao, radi se po svakakvom vremenu, cijelog dana i noći, ali zarada nije loša", priča nam ovaj 30-godišnji dostavljač.

Na upit ima li negodovanja i žalbi kupaca odgovara da ima svega, no da su oni samo dostavljači onoga što im se upakira i ne odgovaraju za količinu ili kvalitetu dostavljene hrane. "Ne biste vjerovali čega sve ima. Srednjoškolcima je teško prestati s igrom, pa hranu naruče iz fast fooda koji se nalazi preko ceste. Teško im je spustiti se liftom i prijeći sto metara, već uzimaju dostavu", kaže ovaj osječki dostavljač uvjeren kako će se dostava sve više i brže razvijati i širiti. Ono što ga trenutačno zabrinjava je promjena zakonske regulative rada dostavljača preko digitalnih platformi.

Naime, Ministarstvo rada početkom prošle godine uputilo je u javnu raspravu Pravilnik o evidenciji rada korištenjem digitalnih radnih platformi i Pravilnik o načinu i rokovima provjere visine isplaćenih primitaka ostvarenih radom putem digitalnih radnih platformi. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2024., a pravilnicima se uvodi red na taj dio tržišta rada – uređuje se uspostava registra digitalnih radnih platformi i agregatora te uspostava novog informacijskog sustava i posebne aplikacije gdje će se evidentirati svaki takav rad. Hrvatska je prva zemlja EU-A koja se ovakav način rada odlučila zakonski regulirati kako bi se lakše kontroliralo eventualno prekoračenje dopuštenog limita, odnosno maksimalnog zakonom dopuštenog radnog opterećenja dostavljača. "Još uvijek nismo potpuno upoznati s promjenama koje se tiču nas dostavljača. Rečeno je kako će nam rad biti ograničen na 40 sati tjedno i da će nam država odrediti fiksni iznos za doprinose. Navodno će nam sve to umanjti primanja, što nije dobro. Još uvijek ne znam, ali vidjet ćemo kada dobijemo prve isplate. U svakom slučaju morat ću bolje planirati rad i rasporediti posao kako bih imao što manje praznog hoda", zaključuje naš sugovornik.

Izostanak kontrole

Rast cijena prehrambenih proizvoda umnogome je promijenio i kvalitetu ishrane prosječnog hrvatskog građanina. Iako se procjenjuje da su u blagdansko vrijeme građani potrošili 300 milijuna eura više nego u blagdansko doba 2022. godine, to nikako ne znači da su imali obilniju i kvalitetniju blagdansku košaricu. Naprotiv, upravo zbog povećanja cijena više su platili jednako ili čak i manje proizvoda. Istraživanja pokazuju da je sve manje onih koji si u Hrvatskoj mogu priuštiti meso, ribu ili kvalitetniju, raznovrsnu i zdravu hranu.

Čak i činjenica da sve više Hrvata hranu naručuje dostavom dovodi do zaključka da se u posljednje vrijeme sve više mijenjaju navike prehrane. Sveučilišna specijalistica nutricionizma koja se bavi savjetovanjem i edukacijom o zdravoj prehrani Angelina Paić iz Osijeka smatra da dostavljana hrana nužno nije