Že dostavu iz koliko koraka

. Poželjno je da budemo što brži”

zlo, ali kada je ona povremena, zbog nedostatka vremena za kuhanje. "Treba ih svoditi na povremene situacije kada se zbog posla ili nekih drugih razloga ne stigne kuhati. Navike naručivanja hrane dovode do toga da sve manje osoba i obitelji kuha, što utječe na njihove prehrambene navike. Izbor hrane u našim restoranima je dosta jednoličan, pri spravljanju hrane rijetko se koriste sezonske

Angelina Paić upozorava na to da su Hrvati među najpretilijima u EU-U. “Slavonija ima veliki postotak pretile djece, a nekuhanje u obitelji ne pridonosi zdravoj kulturi hranjenja. Ako stalno jedemo dostavljanu hranu, smanjujemo raznolikost prehrane, a i možemo se pitati koliko je puta ta hrana podgrijana. Pitanje je i kontaminacije ambalaže jer često vidimo da se poslužuje u plastičnoj ambalaži”, kaže Paić, naglašavajući da stajanjem i višestrukim podgrijavanjem hrana gubi svoju nutritivnu vrijednost. S gledišta prehrambenih stručnjaka najveći je problem dostave što se ne može znati starost i podrijetlo namirnica i onoga u čemu su one pripremljene. Osječka nutricionistica upozorava da kontinuirana prehrana iz dostave ima i sociološke negativne učinke jer se gubi doživljaj obitelji koja zajedno sjedi za stolom. “Mišljenja je da su se ljudi ulijenili, što dovodi do rasta broja pretilih, a što se odražava i na njihovo zdravlje. “Problem je to što nam djeca sve više obolijevaju od bolesti od kojih su prije isključivo obolijevali odrasli. Naše tijelo je dizajnirano da se kreće, jede sezonski, raznoliko, i to pridonosi dugovječnosti. Najbolje ulaganje u budućnost je ulaganje u dobre prehrambene navike koje se neće steći ako svakodnevno jedete jednoličnu hranu iz dostava”, poručuje Paić.