NOVINARI NE MOGU BITI POČINITELJI
Izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru. Uvode se i nova kaznena djela - teško ubojstvo ženske osobe te neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje.
“Ova tri zakona dio su naše političke volje koja je usmjerena na daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i nasilja u obitelji. Ovo je čak treći krug izmjena u našem mandatu usmjerenih na borbu protiv nasilja, a on u svom sadržajnom pogledu do sada možda uvodi i najznačajnije promjene", tvrdi premijer Andrej Plenković.
Veća prava žrtava
Izmjenama Zakona o kaznenom postupku proširuju se prava žrtava nasilja - uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, propisuje se 100 metara kao minimalna udaljenost prilikom nalaganja mjera opreza, a pri čemu će kod kršenja mjera opreza policija imati ovlast uhititi nasilnika, a sud u roku od 24 sata obvezu odlučiti o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom. Također, žrtva dobiva pravo na pratnju osobe od povjerenja kroz cijeli postupak. Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj spolnog uznemiravanja i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti, pooštravaju se prekršajne kazne i propisuju da će se za kršenje zaštitnih mjera moći izreći isključivo zatvorska kazna. Izmjenama Kaznenog zakona povisuju se kazne za silovanje te teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zloupotrebe djeteta, ukida se zastara kaznenog progona i izvršenja kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Uvodi se i posebno kazneno djelo - teško ubojstvo ženske
“Kako bismo u cijelosti uklonili pogrešne interpretacije kojih je podosta bilo u javnom prostoru proteklih mjeseci u odnosu prema tekstu iz javnog savjetovanja, sada se izrijekom propisuje da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari”, istaknuo je Plenković. Govoreći o tvrdnjama da se ograničava pravo javnosti da bude informirana o predmetima od javnog interesa, rekao je kako je to netočno jer se odredba odnosi na nejavnu fazu kaznenog postupka u kojoj se tek prikupljaju dokazi i utvrđuje ima li osnove za vođenje postupka pred sudom. Premijer je na konferenciji za novinare komentirao optužbe Peđe Grbina da se na zakonske izmjene zbog curenja informacija odlučio tek kad je procurila “afera AP”. Rekao je da je to samo “pozicija oporbe”. osobe, tj. femicid, za koje će biti zapriječena kazna od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora. "U odnosu prema članku koji je upućen u javno savjetovanje, doradili smo opis i obilježja ovog kaznenog djela, koje u EU-U danas imaju definirano u svojim kaznenim zakonodavstvima još samo četiri države članice: Cipar, Malta, Španjolska i Belgija", naveo je Plenković.
U skladu s Istanbulskom konvencijom uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela. "Uvođenjem femicida i definicije rodno utemeljenog nasilja šaljemo jasnu poruku svim segmentima društva da je ubojstvo žene i nasilje nad ženama samo zato što su žene - neprihvatljivo", poručio je premijer.
Pravo na informacije
Izmjenama u Kaznenom zakonu uvodi se i novo kazneno djelo - neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje, kojim se "adresira problem curenja informacija u nejavnoj fazi kaznenog postupka". Premijer je pojasnio kako je taj prijedlog nastao s ciljem zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnost sudionika kaznenog postupka te prava na pravedan postupak. "Ono što u cijelosti otklanjamo su tvrdnje da je namjera uvođenja ovog