U Vukovaru dugo ne nalaze balans željenog i realnog Nema verbalnih akrobacija kojima Ivan Penava može apsolutno obraniti tako veliko smanjenje
Vukovarski je proračun za 2023. godinu smanjen za oko 17 milijuna eura. Prvobitno usvojeni proračun iznosio je 60.595.000 eura, a nakon posljednjeg prošlogodišnjeg rebalansa srezan je na 43.020.000 eura. Goran Vicković, viši savjetnik za proračun, prezentirajući prijedlog rebalansa, rekao je kako su brojke takve kakve jesu. - Imamo praksu proračun donositi u rujnu, i tada planiramo ono što bi trebalo realizirati u sljedećoj godini, a unaprijed je upitno hoće li do toga doći, jer postoji mogućnost odustajanja ili da određeni natječaji na koje smo računali ne budu objavljeni - naveo je.
Čelnik Hdz-ova Kluba vijećnika Nikola Mažar ustvrdio je kako se praksa drastičnog rezanja planiranog proračuna ponavlja iz godine u godinu. - Za 2024. smo usvojili proračun u iznosu većem od 81 milijun eura, a prošlu smo završili sa 43 milijuna. Prvo iznos napumpamo, pa naknadno režemo, i ne sjećam se jesmo li ikada imali ovako veliki pad kao u 2023. godini - izjavio je Mažar. Predsjednik Gradskog vijeća Željko Sabo poručio je kako bi pri izradi proračuna trebalo poštovati ambicije, ali i gledati realnost.
- Za svaki proračun koji se probije više od posto treba imati dobro opravdanje zašto je do toga došlo - upozorio je.
U konačnici je rebalans usvojen većinom glasova. Do golemog je smanjenja došlo u planiranim pomoćima iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna (Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te izvanproračunskog korisnika državnog proračuna - Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), i to za čak 16.856.818 eura. Kazne, upravne mjere i ostali prihodi smanjeni su za 800 tisuća, a prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine povećani su za 42 tisuće eura. Dakle, dogodilo se isto što i prethodnih godina - najveći su problem u realizaciji imali projekti čije je financiranje planirano iz vanjskih izvora, ponajprije ministarstava i fondova. Koliko se radi o opravdanim i očekivanim smanjenjima, a koliko o lošem planiranju svaki građanin Vukovara treba ocijeniti sam, jer koliko god bilo istinito kako se sve što se planira odraditi mora uvrstiti u proračun da bi se moglo poslije aplicirati za sredstva, toliko je istinito i kako je unaprijed svima jasno da sve što je planirano neće biti i realizirano. ■
Izvorno njemačko ime glasi Ernst. Korijen mu je staronjemačka riječ ernust - ozbiljnost, odlučnost, ustrajnost. U hrvatskom su području izvedenice Ernestin, Erno, Erni, a u ženskom Ernesta, Erna, Ernica, Ernestina.
U svetačkom je kalendaru sv. Ernest, rimski mučenik. Malo je podataka o njegovu životu. Podnio je mučeništvo sa skupinom kršćanskih vojnika u prvim kršćanskim stoljećima i bio je s njima pokopan na rimskom «Groblju svete Helene». Potkraj 17. stoljeća groblje je napušteno pa je
26. rujna 1700. godine svečeve ostatke dobio na dar salzburški knez-biskup Johan Ernest grof von Thun. Biskup je relikvije svojega imenjaka dopratio u Salzburg i tu ih 6. lipnja 1700. svečano položio u crkvu Presvetoga Trojstva koju je sam izgradio od 1694. do 1702. godine. (Crkva je u sklopu bogoslovnog sjemeništa i tu se sv. Ernest slavi i danas.)