100 najboljih serija

Ono NAJKVALITETNIJE U POVIJESTI TELEVIZIJE Od mafijaških saga i povijesnih drama, preko animiniranog klasika, sve do revolucionarnih sitcoma, pokriveni su svi žanrovi

Usvojem najnovijem izdanju američki magazin "Variety" objavio je top-listu 100 najboljih serija u povijesti televizije. Iako se, naravno, ograničavaju na serije na engleskom jeziku emitirane u SAD-U, pronašli smo mnoge naslove dobro poznate i hrvatskoj publici, odnosno diljem svijeta. Kako kažu iz uredništva, popis odražava desetljeća evolucije i revolucije, jer su u obzir uzeli i kvalitetu i kulturni utjecaj serija. Budući da je lista poduža, donosimo samo 15 serija, koje su pri samom vrhu.

Kulturni utjecaj

Od 15. do 11. mjesta nalaze se: komičarski show "Saturday Night Live", koji se prikazuje od 1975. i izvorište je generacija sjajnih komičara; "Zona sumraka", snimana od 1959. do 1964.; "Nasljeđe", nova serija koja je završila prošle godine; "Ulica Sesame", također veteran, koji se prikazuje od 1969., i "Kafić Uzdravlje" (1982. - 1993.), jedan od najboljih sitcomova uopće.

Na desetom mjestu je serija "Roots" (1977.), koja je možda najbolji primjer koliko velik kulturni utjecaj može imati neka serija. Snimljena prema romanu Alexa Haleyja, ova miniserija od samo osam epizoda prati američku obitelj, ali od vremena prije nego što su silom pretvoreni u Amerikance. Kunta Kinte biva otet iz Gambije i prodan u roblje. Nakon prelaska Atlantika Kunta umire, ali iza njega ostaje dijete, s kojim se nastavlja obiteljska priča sve do Građanskog rata i duže, sve do kraja američke sramotne prakse držanja robova.

Nama prilično nepoznat, ali u Americi jedan od televizijskih dragulja bila je serija "The Mary Tyler Moore Show", od 1970. do 1977., koja je na devetom mjestu. Bila je to prva serija danas vrlo popularnog žanra o mladoj slobodnoj ženi koja živi, voli i radi u velikom gradu. Nakon što se proslavila u "The Dick Van Dyke Showu", Mary je razbila barijere za žene i ispred i iza kamere ovim sitcomom nazvanim po njoj, koji je napisala zajedno s Jamesom L. Brooksom i Allanom Burnsom. Neovisan život junakinje serije, koja je producentica vijesti u Minneapolisu odražavao je tada aktualni ženski pokret.

Na osmom je mjestu briljatni "Seinfeld", serija u kojoj su svoj specifični senzilibilitet prikazali njezini autori Larry David i Jerry Seinfeld. No ono što je maestralno i čime su zaslužili desetljeća repriza diljem svijeta jest činjenica da su stvorili vlastiti svijet. Jerryjev stan

The Wire

Roots

Breaking Bad na Manhattanu mjesto je svakodnevne interakcije s njegovih troje prijatelja, svaki dan je neka vrsta kolizije s vanjskim svijetom (trgovcima, konobarima, taksistima...), tu su ljubavne veze s nevjerojatnim ishodima, bizarna i zahtjevna zabavna industrija, koju Jerry secira kao profesionalni standup komičar...

Sedmo mjesto drži, po mnogima, najbolja serija uopće, "The Wire", koja se emitirala od 2002. do 2008. Otkako je snimljena prva serija o policajcima, uvijek je to bilo prema istoj dihotomiji: policajci su dobri, kriminalici su loši. To se u posljednjih desetak godina počelo mijenjati, no prije nego što se serija "Orange Is the New Black" usudila predložiti da čak i ubojice imaju pravo na humanost, postojala je "The Wire", serija Davida Simona koja se u svojih pet sezona nije bojala odlutati od onoga kako su dotad prikazivani dečki u plavom. Zahvaljujući

Seks i grad novinarskom objektivu svojeg tvorca, bivšeg policijskog novinara, i nijansiranim izvedbama sjajnih glumaca Dominica Westa, Idrisa Elbe i Michaela K. Williamsa, to je jedna od prvih dramskih serija koja je prikazala da se korupcija događa i među policijajcima i među kriminalcima.

O seriji "Seks i grad" (1998. 2004.), koja se našla na šestom mjestu, ne treba puno pričati, jer rijetko kome nije poznat njezin koncept, liko

Simpsoni

I Love Lucy vi, čak i pojedine legendarne scene. Ne samo što prikazuje četiri žene i njihove ljubavne zgode u New Yorku nego i daje sjajnu studiju karaktera glavne junakinje, koja razumije sve osim vlastitih želja i potreba. Svaka od žena doživljava prepreke na svojem putu nalaženja prave ljubavi, a te prepreke su prikazane kroz čiste emocije i otvorenu i neciničnu spremnost da se o svemu razgovara.

Peta je "Breaking Bad", serija koja utjelovljuje zlatno doba televizijskih serija prvog desetljeća 21. stoljeća. Ne samo što je to fascinantna priča o transformaciji profesora kemije Waltera Whitea u narkobosa nego ju i krasi savršen filmski vizualni stil snimanja, mudri preokreti u scenariju, sudar svakodnevice i kriminalnog miljea, fantastični niz sporednih likova (Saul Goodman, Gus Fring, Mike Ehrmantraut) i kruna svega: junaci serije, koje su utjelovili Bryan Cranston i Aaron Paul.

Besmrtni "Simpsoni", koji se prikazuju od 1989., našli su se na četvrtom mjestu. Ni jedna serija nije imala toliko utjecaja na komediju, animiranoj ili igranoj. Ovo maestralno djelo Matta Groeninga postalo je jedno od najznačajnijih programa u povijesti televizije: ubrzalo je ritam sitcomova brzim komičnim flashbackovima i apsurdnim ulomcima, a njihova oštra satira na račun pop-kulture kristalizirala je senzibilnost nekoliko generacija gledatelja. Nakon 35 sezona i više od 750 epizoda, to nije samo najduža autorska serija nego je i TV instituacija.

Američko društvo

Treće mjesto drži "Obitelj Soprano" (1999. - 2007.), ultimativna priča o antijunaku, koja je doslovce analiza gangstera. Kad je Tony ušetao u psihijatrijsku ordinaciju dr. Melfi, pokrenuo je trend televizijske studije odmetnika koji pate od krize muževnosti. Zahvaljujući otvorenosti HBO-A autor David Chase pisao je inspiriran vlastitim odrastanjem, ali i mafijaškim filmovima poput "Kuma", kako bi prikazao asimilaciju, propast američkog društva i dinamiku frojdovske obitelji. Mješavina banalnosti i brutalnosti u psihi tog oca iz predgrađa dirnula je u podsvijest američkog gledatelja. Na visokom drugom mjestu našla se serija "Mad Men" (2007. - 2015.), autora Matthewa Weinera, koja je osvojila niz nagrada i lansirala karijere mnogih glumaca, među kojima Elisabeth Moss, Jona Hamm i Christine Hendricks. Radnja je smještena u možda najturbulentije desetljeće američke povijesti, u čijem je središtu lik Dona Drapera, koji je unatoč svojoj čvrstoj vanjštini često destruktivann i neuredan. Serija je pružlla vrhunsku estetiku, koja je podigla zlatno doba serija u nove visine. Autor je kroz proču o Donu, marketinšku agenciju i povijesne događaje 1960-ih provukao teme feminizma, klasne podijeljenosti i američkih ambicija. Iako nama prilično nebitna, jer u nas nije prikazivana, na prvom mjestu najboljih serija svih vremena magazina “Variety” našao se sitcom “I Love Lucy”, prikazivan od 1951. do 1957. Zvijezda serije Lucille Ball nije bila samo izvođač. Kao suvlasnica Desilu Studiosa (sa suprugom i kolegom iz serije Desijem Arnazom), ona je bila moćna figura zabavne industrije u vrijeme kad su većini žena vrata i dalje bila zatvorena. Iskoristila je svoju moć da pretvori lik Lucy Ricardo u običnu ženu sa stavom, poput mnogih koje su je svaki tjedan gledale. ■