Povratka obv roka neće bit osmišljen kon naše zemlje z
Pitanje obrane vrijednosti zemlje ni
Treba li Hrvatskoj povratak obveznog vojnog roka - rasprava je koja je ponovno aktualizirana u javnosti u svjetlu sigurnosne situacije u svijetu i nakon vijesti da je to moguće u Srbiji, gdje je iz krugova Vojske Srbije pokrenuta inicijativa za uvođenje služenja vojnog roka u trajanju od četiri mjeseca.
Pojedine političke stranke i sigurnosni stručnjaci zauzimaju se za uvođenje neke vrste vojne obuke u školama i u Hrvatskoj, slično nekadašnjem predmetu obrana i zaštita. Iz vladajućih redova stiže odgovor kako vraćanja obveznog vojnog roka neće biti, ali se može razmišljati o tečajevima za mlade. Podsjetimo, u Hrvatskoj je služenje obveznog vojnog roka ukinuto 2008. i zamijenjeno dobrovoljnim vojnim osposobljavanjem.
Dugoročno planiranje
Prema riječima doc. dr. Slavka Barića, vojnog stručnjaka, riječ je o ideji koja se pojavljuje s vremena na vrijeme, ali bez ikakve promišljenosti i jasnog koncepta. Ističe kako u Hrvatskoj trenutno ne postoje nikakvi preduvjeti za uvođenje obveznog vojnog roka.
“To nije pitanje donošenja određene političke odluke. Da biste pokrenuli vojni rok, morate imati dobro razrađene koncepte i studije, kao i vidjeti što želite od vojnog roka. To nije stvar jednog mjeseca ili godine, nego dugoročnog planiranja. Treba malo pogledati i što rade druge zemlje koje su u Europskoj uniji i NATO-U kada je u pitanju obuka, educiranje ili priprema stanovništva kada je o tome riječ. Pitanje je na koji način želite urediti obrambeni sustav vaše države. Morate osmisliti koncept obrane i nacionalne sigurnosti te na koji način angažirati stanovništvo da dođe do određenih znanja i sposobnosti koji su im za to nužni. Ako pogledamo zapadne ili pak baltičko-skandinavske zemlje, onda ćete vidjeti da one imaju jasno razrađen koncept sveobuhvatne obuke, koji prije svega podrazumijeva određenu obuku stanovništva za civilnu zaštitu kroz osnovnu i srednju školu, gdje se to nadograđuje, pa sve do studija, određenih obveza, upisivanja u evidencije, pozivanja na obuku i tek onda imate jedan cjelokupni sustav gdje država vodi računa o obrambenim pripremama zemlje", smatra Barić. Obvezu služenja vojnog roka u Europi imaju Švedska, Finska, Danska, Norveška, Estonija, Litva, Švicarska i Latvija. U drugim zemljama se o njemu također raspravlja, ali zasad bez ozbiljne namjere vraćanjem te obveze.
“Vojni rok nije odgovor na sva pitanja koja su potrebna da biste govorili o suvremenom, obrambenom sustavu neke zemlje, nego je to priprema za povećanje vojske na temelju vojnih znanja", kaže Barić. Dodaje kako u slučajevima krize i ratova vojna znanja nisu jedina koja su potrebna, nego je to niz drugih znanja iz civilne zaštite da biste zaštitili svoza je stanovništvo. Znači, rekao nam je, mora se razraditi takav koncept.
“Danas je koncept obrane i nacionalne sigurnosti prije svega pitanje socijalne obrane. Znači, ukupna socijalizacija i priprema društva za određene oblike ugroze, a onda i priprema civilnog i vojnog dijela. Na tome puno rade na Baltiku, u skandinavskim zemljama, Poljskoj... Pitanje obrane svih vrijednosti vaše države nije