Novcem iz EU-A škola je dograđena i opremljena

OŠ Eugena Kumičića među školama je koje su provele najviše projekata, a knjižničarka Schmitz zaslužna je za većinu njih

Knjižničarka u OŠ Eugena Kumičića Melita Schmitz diplomirana je bibliotekarka koja je u struci napredovala do zvanja izvrsne savjetnice, profesorica je hrvatskoga jezika, a zahvaljujući upornosti, jakoj volji i radu u svoje slobodno vrijeme prošla je brojne edukacije, pa je tako postala i instruktorica pranayame (vježbe dubokog disanja), instruktorica mindfulnessa (pune svjesnosti), relax kids trener, NLP praktičar (neurolingvističko programiranje) i NCL trener (neuronska ceroidna lipofuscinoza) te life coach (životni trener).

– Uz redoviti posao knjižničara, od 2010. godine bavim se projektima Europske unije, radila sam već na pretpristupnim fondovima, na Prekograničnom programu Mađarska-hrvatska (IPA 2) i na Razvoju ljudskih potencijala (IPA 4). Napisala sam također projekt "Škola mira i prijateljstva" u Erasmus+ programu K1 za stručno usavršavanje učitelja, a napisala sam i nekoliko e-twinning malih projekata koji se ne financiraju sredstvima Europske unije, nego služe isključivo za razmjenu iskustava i suradnju na europskoj razini. Ove školske godine napisala sam preventivni projekt "Poslije kiše dolazi sunce", koji financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, o utjecaju traume na razvoj djece, posebno na ovisnička ponašanja - kaže knjižničarka Schmitz.

Autorski projekt

– Počela sam se baviti i problematičnim ponašanjem djece, pa radim i na preventivnim aktivnostima, a kako radim s djecom, izlažem na sjednicama Učiteljskog vijeća i održavam roditeljske sastanke s temama usmjerenim na digitalne uređaje i sadržaje koji utječu na razvoj djeteta, osobito na razvoj mozga - kaže Melita Schmitz.

Godine 2007. Melita Schmitz osmislila je projekt "Iskoristi dan u Slatini", a već sljedeće godine taj projekt nastavio se provoditi i u Virovitici, pod nazivom "Iskoristi dan u Virovitici". Od tada svake se godine, već 15 godina zaredom, provodi pod nazivom "Iskoristi dan u Virovitičko-podravskoj županiji" i obuhvaća sve gradove i općine u županiji. – To je moj autorski projekt i velika mi je čast što ga je prepoznala Virovitičko-podravska županija, odnosno županijski Centar za sprječavanje i suzbijanje ovisnosti, i što su ga podignuli na višu razinu. Cilj toga projekta bio je prikupiti podatke kako djeca mogu učinkovito provoditi svoje slobodno vrijeme umjesto da neprekidno budu na mobitelima, igricama i sličnim sadržajima. U priručniku koji izdaje Zavod za javno zdravstvo možemo pronaći sva mjesta gdje djeca mogu kvalitetno provoditi slobodno vrijeme na području cijele županije. Na temelju svih svojih edukacija i specijalizacija osnovala sam i svoju akademiju, na kojoj trenutačno radim s djecom kao licencirani trener za relax kids program.

Melita Schmitz uključila se u brojne edukacije jer je zaključila da prosvjetni radnici u našim školama nemaju dovoljno znanja iz psihologije, a rade s djecom, koja imaju svoje obitelji, svoju prošlost i određena ponašanja iza kojih stoje neke životne priče.

Milijunske vrijednosti

OŠ Eugena Kumičića zasigurno je među školama koje su provele najviše različitih projekata, a knjižničarka Schmitz zaslužna je za realizaciju većine njih. Upitali smo ju što ju je ponukalo da se volonterski toliko angažira na projektima kad je mogla "u hladovini" obavljati svoj posao, bez dodatnih napora.

– Vidim da je to jedini način da poboljšam život djece, uvjete rada u školi, a meni kao knjižničarki izuzetno je važno i da obnavljamo knjižnički fond i da mogu djeci priuštiti naslove koje ona žele. Najviše me žalosti kad dijete traži neki novi naslov koji je postao popularan, tipa 12. nastavak Gregova dnevnika Jeffa Kinneya,, a ja moram reći da ga nemam. U projektu o traumi naručit ćemo za učitelje 25 novih naslova koji se baziraju na traumi, slikovnice za emocije s kojima svaka učiteljica može raditi jer potiču djecu na rad na svojim emocijama. Mi smo u školi imali četiri iznimno velika projekta, ukupno gotovo milijunske vrijednosti, i zaista smo puno postigli: izgradili smo tri učionice za djecu s teškoćama u razvoju i cijelu smo školu opremili informatičkom opremom, što je bio preduvjet da postanemo e-škola - kaže knjižničarka Schmitz. ■