Rast će gospodarstva potaknuti potrošnja i jače povećanje plaća
Gospodarstva srednje i istočne Europe te zapadnog Balkana u 2024. i 2025. godini će rasti za oko tri posto, pri čemu bi hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini moglo porasti za oko 2,5 posto, prognozirali su u utorak ekonomisti Unicredita na konferenciji za medije u sklopu Central and Eastern European Foruma.
Rast od približno tri posto znatno je veći od prošlogodišnjih 0,5 posto, rekao je glavni ekonomist Grupe UniCredit za srednju i istočnu Europu Dan Bucsa, pri čemu bi ključna u generiranju tog rasta trebala biti osobna potrošnja potpomognuta bržim realnim rastom plaća, rastućim zaduživanjem uz niže kamatne stope i povećanjem bogatstva zbog rasta cijena nekretnina. Snažan oslonac gospodarskom rastu trebala bi biti i izravna strana ulaganja, kao i europski transferi temeljeni na nacionalnim planovima za oporavak i otpornost. S druge strane, među ključnim potencijalnim rizicima se, između ostalog, navodi slaba inozemna potražnja, što se u najvećoj mjeri odnosi na potražnju iz zemalja eurozone, posebno Njemačke.
Bucsa je rekao da će ovu godinu obilježiti velik broj izbora diljem zemalja regije, što znači da će vlade biti "vrlo darežljive" prema građanima i povećati državnu potrošnju, što znači i odgodu fiskalne prilagodbe. Pritom ekonomisti Unicredita procjenjuju da će proračunski deficiti biti ispod tri posto BDP-A u 2024. i 2025. godini u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj i Srbiji. S druge strane, deficit bi u Rumunjskoj i Slovačkoj u ovoj godini mogao dosegnuti šest posto.
Bucsa je upozorio na rast nacionalizma, što je posljedica pojačanih migracija, pri čemu bi euroskeptici mogli osvojiti od 15 do 20 posto mjesta u Europskom parlamentu, a kada je riječ o zastupničkim mjestima zemalja regije, i više, 20 do 25 posto. No većina u Europskom parlamentu ipak bi trebala biti proeuropska. "Očekujemo
2,5 posto hrvatsko bi gospodarstvo moglo porasti u ovoj godini
da će proeuropske stranke osvojiti većinu mjesta zemalja srednje i istočne Europe u Europskom parlamentu, a Poljska će predvoditi skupinu SIE u EU-U, koja će se zauzimati za dublju ekonomsku i političku integraciju", naglasili su ekonomisti u izvještaju za regiju, predstavljenom na Central and Eastern European Forumu, koji tradicionalno okuplja sudionike na financijskim tržištima iz srednje i istočne Europe (SIE), uključujući i predstavnike kompanija, ministarstava i središnjih banaka.
Među glavnim su događajima koji će obilježiti područje SIE usvajanje eura 2025. ili 2026. u Bugarskoj, brži pregovori EU-A, zapadnog Balkana, Moldavije i Ukrajine o proširenju, utvrđivanje geopolitičke važnosti Poljske i Rumunjske te naposljetku povećana potpora Ukrajini. Bucsa je ocijenio da se poduzeća regije nalaze u vrlo dobroj financijskoj situaciji, što je važno iz perspektive nužnih ulaganja, no, s druge strane, suočavaju se s nedostatkom radnika. ■