Klimatske promjene donose bolesti i smrt milijunima ljudi
Samo bi poplave do 2050. mogle prouzročiti 8,5 milijuna smrti
Posljedice klimatskih promjena već su sljedećih desetljeća smrtna prijetnja za nekoliko milijuna ljudi te će izazvati ozbiljne bolesti i visoke troškove za zdravstvene sustave, navodi se u zajedničkom izvješću Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) koji se ovog tjedna održava u Davosu i konzultantske tvrtke Oliver Wyman. Najveći su rizik poplave.
Autori studije analizirali su šest ključnih posljedica klimatskih promjena: poplave, suše, toplinske valove, tropske oluje, šumske požare i porast razine mora. Studija se temelji na srednjem scenariju Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) za porast temperature do 2100. godine, koji pretpostavlja povećanje prosječne temperature od 2,7 Celzijevih stupnjeva. Prema studiji, klimatske promjene mogle bi izazvati do 14,5 milijuna smrti diljem svijeta do 2050. godine. Zdravstveni sustavi morali bi snositi dodatne troškove u ukupnom iznosu od 1,1 bilijun dolara. Prema procjenama samo bi poplave do 2050. mogle prouzročiti 8,5 milijuna smrtnih slučajeva - ne samo izravrature, na primjer, mogle bi prouzročiti znatno širenje komaraca, zbog čega bi malarija, denga groznica i zika infekcije bile češće u Europi i SAD-U. Prema studiji, zdravstvenim posljedicama klimatskih promjena posebno bi bile pogođene regije u Africi, na Bliskom istoku i u Aziji.
Uoči ovogodišnjeg susreta u Davosu objavljeno je i izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o globalnim rizicima za 2024. u kojem se ekstremne vremenske prilike i kritične promjene u sustavima na Zemlji ističu kao najveći problemi s kojima će se svijet suočiti u sljedećem desetljeću. Dok se, prema tom izvješću, dezinformacije i lažne vijesti smatraju najvećim kratkoročnim rizikom u sljedeće dvije godine, rizici za okoliš dominiraju u razdoblju od deset godina. Četiri najozbiljnija rizika u sljedećih deset godina su ekstremni vremenski događaji, kritične promjene u sustavima na Zemlji, gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava te nedostatak prirodnih resursa. U prvih deset najvećih rizika je i onečišćenje. U izvješću se tvrdi i da bi suradnja u hitnim globalnim pitanjima mogla biti sve manja te se naglašava važnost usklađenog djelovanja i suradnje u rješavanju hitnih situacija u vezi s klimom i prirodom. ■