Glas Slavonije

U 70 minuta trajanja su predstavlj­ene ispovijest­i 18 vukovarski­h branitelja

- Tomislav Prusina

Upovodom Dana međunarodn­og priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reintegrac­ije hrvatskog Podunavlja Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentrac­ijskih logora Osječko-baranjske županije u ponedjelja­k je navečer u Vikarijatu održalo osječku premijeru dokumentar­nog filma autora Jakova Sedlara "Ni oprostiti ni zaboraviti" - Poruke naših očeva, koji je već prikazan i u Borovu naselju, Zadru, Splitu, Dubrovniku, a izvan naše domovine u Chicagu, New Yorku i Australiji.

U filmu su u 70 minuta trajanja predstavlj­ene ispovijest­i 18 vukovarski­h branitelja koji su nakon okupacije Vukovara prošli najteže torture po srbijanski­m koncentrac­ijskim logorima i kazamatima. U najavi osječke premijere autor Jakov Sedlar se prisjetio tog 15. siječnja 1992. godine "kada smo na televiziji gledali linije granica država koje su nas priznavale".

Brutalna iživljavan­ja

- Međutim taj dan su zapamtili logoraši posebno po brutalnom odnosu srbijanski­h zločinaca koji su se iživljaval­i nad njima upravo zato što je Hrvatska priznata. Međutim, povijest se ne da zaustaviti, hrvatski narod je imao pravo na svoju slobodu i svoju neovisnost i dogodilo se ono što se moralo dogoditi nakon dugih stoljeća čežnji, borbi, strahova i svega onoga što je hrvatski narod prošao - kazao je Sedlar.

U ovaj projekt krenuo je, kaže, prije dvije i pol godine temeljivši ga prema provjereno dobroj Fondaciji "Shoah" Stevena Spielberga, čija je zamisao da se ne zaboravi ono što se događalo u holokaustu. - U Hrvatskoj vlada jedna želja za zaboravom i smatrao sam da treba oteti zaboravu te stravične priče ljudi koji su doista prošli užase u srbijanski­m logorima. Prije otprilike dvije i pol godine počeli smo raditi na ovom filmu i na portalu koji se isto zove "Ne zaboraviti i oprostiti", gdje će biti kompletni iskazi tih osoba jer su u filmu predstavlj­eni samo dijelovi iskaza 18-orice stradalnik­a. Međutim, imamo 39 ljudi koji govore svoje kompletne iskaze od 16 do 55 minuta. Mi nemamo pravo zaboraviti kako se stvarala Hrvatska. Svaka je priča toliko užasna da mi je bilo to teško slušati. Možete zamisliti kako je bilo tim ljudima ponovno ulaziti u to vrijeme i događaje koje su proživjeli. Mogu reći da ih nije bilo lako nagovoriti da iznesu svoja svjedočans­tva, ali nije bilo ni teško jer kada su shvatili što mi želimo, koja je intencija ovoga filma, onda su ljudi pristajali i govorili detalje koji su doista užasni - naglašava Sedlar.

Zaključuje kako su to užasne priče i kako među njima ne bi trebalo raditi nekakvu razliku, već jednostavn­o treba ostaviti da se to ispriča i da ljudi koje to zanima pogledaju i danas i u budućnosti.

Film svjedoči o istini, brutalnost­i srpske agresije i zatvora u kojima je bilo zatočeno više od 30.000 hrvatskih branitelja i civila, rekao je Damir Buljević, predsjedni­k Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentrac­ijskih logora Osječko-baranjske županije dodajući kako se većina aktera u filmu u vrijeme priznanja RH nalazila u logorima u Srbiji.

Mi nemamo pravo zaboraviti kako se stvarala Hrvatska, kaže Jakov Sedlar

- Priznanje Hrvatske nije bilo dobro samo za moral hrvatskog naroda već je i zatočenim branitelji­ma i civilima vratilo vjeru da će u konačnici ugledati slobodu i biti razmijenje­ni. Poruka filma je jasna jer pokazuje istinu, činjenice iz doba Domovinsko­g rata, o stradanju Hrvata za svoju državu i njezinu slobodu. Tu je prikazana istina koja šalje snažnu poruku mladima, da Hrvatska nije stvorena samo tako, nego da je sloboda plaćena krvlju poginulih branitelja i civila, nestalih koje još i danas tražimo, a i velikim stradanjim­a u logorima. Poruka je da se ne zaboravi, da znamo svoju prošlost i da se znamo nositi s budućnosti - poručio je Buljević.

Veliko značenje

Na projekciji Sedlarova dokumentar­ca bio je i zamjenik župana Josip Miletić, koji je podsjetio da datum 15. siječnja ima veliko značenje u hrvatskoj modernoj povijesti jer je na taj dan 1996. započeo proces mine reintegrac­ije hrvatskog Podunavlja, koji je na isti dan 1998. okončan, a i na taj je dan obavljena velika razmjena logoraša.

- Žrtva naših branitelja ne smije se nikada zaboraviti, tome naravno pridonosi i ovaj film, a veseli nas činjenica da je Jakov Sedlar najavio da radi na novim stvarima, tako da će našu podršku imati i u budućem razdoblju i radu - najavio je Miletić i govor završio riječima prvog hrvatskog predsjedni­ka Franje

Tuđmana: "Sve i uvijek za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku nizašto." Predsjedni­k Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijanči­ć zahvalio je autoru filma Jakovu sedlaru što ovim i inim filmovima čuva uspomenu i prenosi na one generacije koje će doći poslije nas i koje, da nema ovog dokumentar­ca, o tome ne bi znale ništa. - Hrvatska je na taj dan bila priznata, ali još uvijek ne slobodna, jer je trećina hrvatskog teritorija bila okupirana, a Osijek okupiran s tri strane. Plakali su tada i istovremen­o se veselili branitelji u rovovima duž svih obrambenih linija - kazao je Florijanči­ć.

Jedan od aktera filma, branitelj i zatočenik srpskih logora Marijan Gubina zamolio je s pozornice da svi nazočni sljedeći put kad bude ovakav ili sličan događaj pokušaju dovesti i djecu i one koji nisu branitelji i logoraši.

- Hvala, Jakove, što ne odustaješ bez obzira na to koliko bilo teško. Hvala i onima koji su dali iskaze, a nadam se da će i druga naša braća i sestre učiniti isto jer nastavak slijedi - poručio je Gubina. ■

 ?? ??
 ?? ?? Josip Miletić, Tihomir Florijanči­ć i Damir Buljević
Josip Miletić, Tihomir Florijanči­ć i Damir Buljević
 ?? ?? Jakov Sedlar
Jakov Sedlar
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia