Mobitelom želi plaćati više od 80% građana
Hrvati na mobitelu dnevno provode više od četiri sata, pokazalo istraživanje Masterindex
Više od 80 % građana želi plaćati mobilnim telefonom, pokazalo je istraživanje Masterindex, koje je za Mastercard u Hrvatskoj provela agencija Improve u listopadu prošle godine. Istraživanje je pokazalo i da je za čak 97 % građana važno da trgovci nude različite načine plaćanja, ponajprije kartice, ali i gotovinu, mobilne aplikacije, digitalne novčanike i kriptovalute. Istovremeno, za 87 % ispitanika važno je da brendovi nude svoje proizvode i online.
Građanima je važno da im se u trgovinama nude različiti načini plaćanja. Najpopularniji su kartično (85 %), gotovinsko (67 %) i plaćanje preko mobilnih aplikacija (54 %). Trećina preferira digitalni novčanik, a opća uplatnica, QR kodovi i kriptovalute manje su popularni. Kartično plaćanje je češći izbor mlađih, visokoobrazovanih i onih s višim prihodima. Istovremeno, upitani na koje bi načine željeli plaćati, građani bi – uz plaćanje mobitelom, koje ističe 82 % ispitanika – željeli plaćati pametnim satom (24 %) i osobnom iskaznicom (17 %), a na četvrtoj je poziciji biometrija (11 %).
Rezultati su u korelaciji s navikama vezanim uz upotrebu digitalnih uređaja. Tako se većina građana svakodnevno aktivno koristi uređajima poput pametnih telefona, prijenosnih računala, pametnih televizora i tableta. Prosjek vremena provedenog dnevno na tim uređajima varira - 4,1 sat na pametnim telefonima, 3,7 sati na prijenosnim ili stolnim računalima, dva sata pred pametnim televizorima i 27 minuta na tabletima. Žene se češće koriste mobitelima (4,5 sati) i mladi do 29 godina (5,2 sata), a u odnosu prema prošloj godini češće se koriste računala i tableti. “Naša se zemlja istaknula kao predvodnik u digitalnim plaćanjima prema Mastercardovu Indeksu digitalnih plaćanja za 2021. i 2022. godinu. Ovim istraživanjem pokazujemo sveobuhvatan pregled razvijenosti digitalnih platnih rješenja u zemlji, naglašavajući ključne trendove vezane uz njihovo usvajanje. Hrvatska je postigla visoka 64 boda na skali do 100, nadmašivši druge zemlje u regiji", istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
“Uz znatan napredak u područjima infrastrukture, znanja i uporabe digitalnih plaćanja, zabilježili smo snažan porast online kartičnih transakcija, kako po broju (30 %) tako i po vrijednosti (48 %), u protekle tri godine. U isto vrijeme upotreba gotovine se smanjuje."
Istraživanje je pokazalo i da zadovoljstvo digitalizacijom raste, pri čemu je gotovo polovina ispitanika (49 %) izrazila zadovoljstvo širenjem digitalnih usluga i alata u Hrvatskoj. Ipak, 16 % ispitanika izražava nezadovoljstvo – pri čemu se nezadovoljstvo smanjilo za četiri postotna boda u odnosu prema prethodnoj godini. Prosječna ocjena zadovoljstva širenjem digitalnih usluga i alata u zemlji neznatno je porasla, na 3,4, no nije dostigla razinu iz 2020., tijekom lockdowna, kada je iznosila 3,5. Mladi 18 - 29 godina više ističu potrebu za digitalizacijom javnog prijevoza (33 %), obrazovanja (27 %), trgovine (24 %) i telekomunikacija (15 %). ■
Hrvatskim je građanima važno da im se u trgovinama nude različiti načini plaćanja