Manje otpada, čuvamo okoliš i štedimo novac

Reciklirati biootpad možete čitave godine, zimi pripaziti na omjer suhog i vlažnog otpada

Kompostiranje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada. Jeste li znali da kompostiranjem možemo smanjiti količinu otpada koja završava na odlagalištu za čak 30 %, a zauzvrat besplatno dobivamo kvalitetno organsko gnojivo koje poboljšava strukturu tla u vrtovima i sprječava isušivanje?

Smeđe i zeleno

Kompostirati se može gotovo sav biljni otpad, a za kvalitetan kompost potrebno je izmiješati jednaku količinu tzv. smeđeg i zelenog biootpada, odnosno onog bogatog dušikom i onog bogatog ugljikom, savjetuje Kreni zdravo. Kompostirati možemo zeleni i smeđi biootpad. U zeleni biootpad pripadaju ostaci povrća i voća, drveni pepeo, košena trava i korov, ljuske od jaja, vrećice čaja, kava, fekalije biljojeda i peradi i ostaci cvijeća. U smeđi biootpad spadaju suho lišće i grančice, piljevina, karton, slama, ljuske mahunarki i orašastih plodova, iglice borova i paprat. Kompostirati ne možemo ostatke kruha, mesne i mliječne proizvode, ostatke ribe, ulje, novinski papir, fekalije svejeda i mesojeda, pelene, prašinu iz usisavača, tekstil, plastiku, gumu, metal, staklo, boje i lakove, pesticide i insekticide i lakirano i obojeno drvo. Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biootpada koji možemo sami pokrenuti i nadzirati. Kompostirati možemo na hrpi u vrtu ili u posudi, na balkonu ili čak u stanu. Na taj način smanjujemo onečišćenje tla, vode i zraka, smanjujemo volumen otpada kante za smeće, rasterećujemo sustav gospodarenja otpadom. Uz sve to još proizvodimo kvalitetno prirodno gnojivo, poboljšavamo strukturu tla i plodnost zemlje, smanjujemo onečišćenje podzemlja procjednim vodama s odlagališta te smanjujemo stvaranje stakleničkog plina metana. Čuvamo okoliš i štedimo novac.

U stanu

Ako želite kompostirati u stanu, idealno mjesto je balkon. Mjesto kompostiranja ne zauzima velik prostor (dovoljan je prostor veličine kante). Ako nemate balkon, možete pronaći mjesto u kuhinji ili garaži. Kompostište možete napraviti sami. Na posudi obujma 40 – 60 l s poklopcem izbušimo rupe promjera 4 mm na razmacima od 5 – 10 cm u svim smjerovima. Na dno posude stavimo manji sloj suhih grančica za drenažu. Zatim stavljamo tanki sloj kartona i 5 – 10 cm suhog lišća.

Na kraju dodajemo tanki sloj zemlje koji djeluje kao prirodni aktivator jer sadrži mikroorganizme koji će potaknuti i održavati proces razgradnje. Zatim dodajemo organski

KOMPOSTIRATI SE MOŽE SVAGDJE

kompostiranje je prirodni proces recikliranja biootpada koji možemo sami pokrenuti i nadzirati

(vlažni) otpad iz kuhinje koji istovremeno miješamo s ugljičnim (suhim) materijalom u omjeru 2:1 (vlažno: suho). Svaka 2 – 4 dana sadržaj treba promiješati radi prozračivanja, a također treba paziti da ne bude prevlažno. Kvalitetan i izbalansiran kompost dobit ćemo ako miješamo što više različitog i što više usitnjenog materijala. Zimi treba obratiti pozornost na omjer suhog i vlažnog otpada. Tijekom jeseni dobro je sačuvati suho usitnjeno drvo, grančice i lišće koje ćete potom miješati s vlažnim ostacima iz kuhinje. Kod prevelike vlažnost dolazi do truljenja i neugodnog mirisa. Kod nedostatka vode, nasuprot, prestaje proces razgradnje, jer mikroorganizmi ne mogu raditi bez vode. Već nakon tridesetak dana kompost bi trebao imati ugodan miris šumskog tla. J.KN. ■