ODVJETNICI: Još osjećamo posljedice prethodnog štrajka
Od Vrhovnog suda traži se da osigura pravnu zaštitu svih građana
Ministarstvo pravosuđa u četvrtak je priopćilo da je nakon odbijanja vlastitog zahtjeva i povećanja primanja odgovornost za štrajk u cijelosti na Udruzi hrvatskih sudaca (UHS).
U priopćenju navode da je UHS dogovorio štrajk za 22. siječnja, puno prije ovotjednih razgovora u Ministarstvu te prijedloga o uvođenju materijalnih prava. Dokaz tomu su, ističu, informacije koje su prošlog tjedna objavljene u javnosti o poslanoj obavijesti sucima 9. siječnja. U njoj se ističe kako će se "neovisno o tome što će Vlada ponuditi, ponovno krenuti s mjerama upozorenja 22. siječnja" te "da medijima nije dan točan datum početka štrajka iz taktičkih razloga, po savjetu PR službe". Dodaju da im je neovisno o tome što je UHS unaprijed donio odluku o štrajku i odbijanju bilo kakvih ponuda Ministarstvo ponudilo uvođenje materijalnih prava, čime bi primanja sudaca u prosjeku narasla mjesečno za gotovo 700 eura neto u manje od godinu dana. Ministarstvo navodi da je i dalje otvoreno za nastavak dijaloga, ali ističe kako ovakav pristup, spominjanje izraza ultimatum ili prijetnje bojkotom izbornih povjerenstava, nisu dobro polazište za daljnje dogovore. Ministarstvo podsjeća kako je spremno razgovarati i o drugim prijedlozima, ali prethodno se mora urediti sustav plaća službenika i namještenika u državnoj službi i javnim službama. "Vladavina prava počiva na osiguranju pravne zaštite svih građana i jednakom pristupu sudu. Vjerujemo da će Vrhovni sud poduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti kako bi se osigurala jedinstvena primjena prava i ravnopravnost svih stranaka u postupku. Također, vjerujemo da će predsjednici sudova sukladno normativnim ovlastima organizirati uredno i pravodobno obavljanje svih poslova na sudu", stoji u priopćenju. Hrvatska odvjetnička komora također je od predsjednika Vrhovnog suda zatražila da se pravodobno poduzmu radnje koje bi spriječile nastanak štete za stranke i njihove odvjetnike. Komora upozorava da odvjetnici i njihove stranke još uvijek osjećaju posljedice prethodnih mjera upozorenja i štrajka sudskih službenika i namještenika. Odvjetnici smatraju da je potrebno jasno i nedvosmisleno odrediti koji se predmeti smatraju hitnima te precizno odrediti u kojim su predmetima suci dužni provoditi sudske radnje bez obzira na provođenje mjera upozorenja. "Ne smije se dopustiti da ocjena hitnosti predmeta ovisi isključivo o diskrecijskoj ocjeni svakog pojedinog suca, već mora biti utemeljena na zakonskim osnovama", ističu u priopćenju. Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić ustvrdio je kako suci žele da Vlada ispoštuje ono što je dogovoreno prije pola godine te poručio da će u slučaju tzv. bijelog štrajka osigurati provođenje hitnih postupaka te poduzimanje svih radnji kako bi stranke bile što manje oštećene. Najavljeni bijeli štrajk sudaca saborska oporba načelno je podržala, ali i ocijenila da suci nisu najugroženija profesija u društvu. ■