Europski parlament pozvao je na bržu kriminalizaciju govora mržnje

Europski parlament (EP) pozvao je Vijeće EU-A da konačno postigne napredak u zakonodavstvu kako bi se osigurala odgovarajuća razina zaštite od mržnje za sve. Vijeće bi trebalo usvojiti odluku o uključivanju govora mržnje i zločina iz mržnje među kaznena djela u smislu članka 83. stavka 1. UFEU-A (tzv. zločini EU-A) do kraja sadašnjeg zakonodavnog mandata, kaže EP u usvojenom izvješću. To su zločini posebno teške naravi s prekograničnom dimenzijom, za koje Parlament i Vijeće mogu uspostaviti minimalna pravila za definiranje kaznenih djela i sankcija. Izvješće su zastupnici usvojili na sjednici u Strasbourgu. Sada se kazneni zakoni članica bave govorom mržnje i zločinima iz mržnje na različite načine, a pravila na razini cijele EU primjenjuju se samo kada su takva kaznena djela počinjena na temelju rase, boje kože, vjere, podrijetla ili nacionalnog ili etničkog podrijetla. Uz porast mržnje u Europi, prošle su dvije godine otkako je dostavljen prijedlog Komisije, a Vijeće nije postiglo napredak. Zastupnici u EP-U pozivaju na uporabu "prijelaznih klauzula" za prevladavanje prepreka koje postavlja potreba za jednoglasnošću. Poziva se Komisiju da razmotri "otvoreni" pristup, pri čemu razlozi za diskriminaciju neće biti ograničeni na zatvoreni popis, kako bi se bilo sigurno da pravila pokrivaju incidente motivirane novom društvenom dinamikom. EP naglašava da se sloboda izražavanja ne smije iskorištavati kao štit za mržnju i ističe da zlouporaba interneta i poslovnog modela platformi društvenih medija pridonosi širenju i pojačavanju govora mržnje. Traži da se posebna pažnja posveti maloljetnicima, uključujući zlostavljanje u školama i internetsko zlostavljanje, te poziva na čvrst okvir za žrtve, s obukom za stručnjake i mjerama za osiguranje sigurnog pristupa pravdi, odštete i sigurno okruženje za povećanje prijavljivanja. Izvjestiteljica Maite Pagazaurtundua ocijenila je da se "osim nedostatka sveobuhvatnog europskog pravnog okvira za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje suočavamo i s novom društvenom dinamikom, kroz koju se normalizacija mržnje razvija vrlo brzo". "Moramo zaštititi sebe kao društvo i ljude koji su napadnuti, proganjani i maltretirani dok odgovaramo na radikalne mreže i ekstremnu polarizaciju, koji su plodno tlo za ponašanja koja krše temeljna prava. Tražimo od Vijeća da konačno da zeleno svjetlo zakonodavstvu protiv zločina iz mržnje i govora mržnje na razini EUA, uvijek u skladu s načelom proporcionalnosti i jamčeći građanima slobodu izražavanja", kaže španjolska liberalna eurozastupnica.

Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP) podsjetila ja na slučaj Nicole Fox, mlade Irkinje koja je počinila samoubojstvo zbog vršnjačkog zlostavljanja na internetu, i na nužnost kriminalizacije cyberbullyinga. "Postoje brojni primjeri koji su nerijetko uvertira za nasilje", rekla je, iznijevši podatke iz istraživanja EU Kids Online, koje pokazuje da je gotovo 50 % djece bilo izloženo nasilju na internetu.

- Ovo nije pitanje ograničavanja slobode govora. Radi se o zaštiti prava svih građana da žive bez straha od diskriminacije, nasilja i mržnje - kaže Glavak. ■