Grlić: Povezivanje strateški važno za Hrvatsku, BIH i SAD
Južna plinska interkonekcija od strateške je važnosti za Hrvatsku, BIH i SAD, kazao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman nakon što je u javnost procurilo pismo američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena prema kojemu Blinken čelnika HDZ-A BIH i Hrvatskog narodnog sabora Dragana Čovića drži odgovornim za opstrukciju projekta. Američki državni tajnik Antony Blinken zatražio je u pismu od šefova diplomacije Hrvatske i BIH Gordana Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da učine pritisak na čelnika HDZ-A BIH Dragana Čovića "kako bi prestao s opstrukcijama plinskog povezivanja Hrvatske i BIH". Nazvao ga je izravnim krivcem za odugovlačenje početka izgradnje plinovoda te ustvrdio da to kašnjenje prijeti realizaciji projekta. U Blinkenovu pismu se ističe kako je izgradnja Južne plinske interkonekcije između Hrvatske i BIH ključna za "vašu energetsku sigurnost".
“Taj projekt je od strateške važnosti i interesa za Hrvatsku, za BIH, naravno i za hrvatski narod u BIH, ali i za naše američke saveznike", kazao je novinarima ministar Grlić Radman. Na pitanje o ulozi Dragana Čovića odgovorio je da je Hrvatski narodni sabor, na čijem je čelu Čović, prošle godine ocijenio da su strateški iznimno važni izgradnja spomenutog plinovoda i euroatlantske integracije. Podsjetio je i da je Vijeće ministara, čija je čelnica Borjana Krišto, članica HDZ-A BIH, također podržalo izgradnju Južne plinske interkonekcije. Prema Blinkenovim navodima, zahtjevi čelnika HDZ-A BIH da se osnuje posebna kompanija sa sjedištem u Mostaru koja bi realizirala izgradnju plinovoda s Hrvatskom znače dupliciranje, ekonomski je neodrživo i ugrožava cijeli projekt. Čović je nedavno rekao kako stranka želi da sjedište kompanije bude u Mostaru, a ona bi bila u vlasništvu Federacije BIH te da je njihov prijedlog posve usklađen s europskim direktivama i Europskom energetskom zajednicom. Projekt Južne plinske interkonekcije trebao bi povezati plinovode Hrvatske i BIH, čime bi ta zemlja prestala biti ovisna o ruskome plinu, koji stiže turskim plinskim tokom. S Hrvatskom bi se trebao spojiti na području Imotskog, a unutar BIH bi imao dva odvojka - jedan prema središtu zemlje, prema Mostaru.
Hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je s predsjednikom Srbije na marginama Svjetskom ekonomskog foruma u Davosu u srijedu. Na pitanje o mogućim službenim sastancima u budućnosti, Grlić Radman je kazao kako se "Srbija opredijelila za europski put" i "mora ispuniti sve one uvjete i kriterije koji se od nje očekuju". "Mora razvijati i promovirati regionalnu stabilnost, jačati dobru, prijateljsku, suradnju sa svim zemljama zapadnog Balkana, tako da se nadam da će nakon formiranja vlade slijediti sigurno određeni susreti koji su bili nagoviješteni i prošle godine", kazao je Grlić Radman.
Na pitanje o tome hoće li čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov zadržati mjesto u srbijanskoj vladi, Grlić Radman je rekao kako nema o tome nikakvih informacija, ali da je važno da postoji pravni mehanizam u Srbiji za osiguranje političke zastupljenosti hrvatske manjine. Žigmanov nije sada na izborima osvojio mandat u Narodnoj skupštini Srbije.
“Nama je bitno osigurati, bez obzira na to koji je ishod izbora, da Hrvati imaju svog predstavnika kao što Srbi u Hrvatskoj imaju svoje, a na temelju sporazuma iz 2004. godine. To obvezuje potpisnike", rekao je Grlić Radman. ■ a drugi
Presliku Blinkenova pisma objavili su internetski portali u BIH, a autentičnost je potvrdio Konaković