Đakovština: Ratarske kulture sve više uzmiču pred bobom

Najviše proizvođača u Piškorevcima - površine rastu. Dohodovniji od pšenice

Mahunarka bob sve je popularnija kultura u Đakovštini, pa mjesto ovom povrću sve više ustupaju tradicionalne, ratarske kulture poput kukuruza, pšenice i drugih.

Zasad je u ovom dijelu Osječko-baranjske županije najviše površina pod bobom u Piškorevcima i imaju tendenciju širenja, a prošle je godine vodeća u njegovoj proizvodnji bila Brodsko-posavska županija.

Benefiti

Prošle je godine u njegovu proizvodnju zakoračio i piškorevački ratar Matija Brlošić, eliminiravši trenutačno za te potrebe kukuruz, a tu je i uvjetovanje određenog broja kultura. Niz stavki ovu proizvodnju čini atraktivnom. Ove godine sijat će ga na 25 hektara i jedan je od većih proizvođača.

- Bob ne zahtijeva neke velike investicije u sjetvi, odnosno ne traži skupu sjetvu, cijena se unaprijed zna, što se rijetko za koju kulturu može reći, pa se može napraviti nekakva računica. Otkupljivač je poznat i tu blizu, u Slavoniji, u Novom Senkovcu pokraj Slatine, a imaju i ispostavu u Topolju, gdje se može uzeti sjeme i predati urod - nabraja Brlošić atraktivnosti proizvodnje boba u srcu Slavonije koja, za razliku od, primjerice, Dalmacije, nije odviše sklona toj mahunarki na tanjuru, no riječ je o visoko proteinskoj namirnici i u tom je smjeru ova proizvodnja i okrenuta. - Imali smo bob lani, a planiramo ga i sada. Govorimo o jesenskom i proljetnom bobu; ozimi se sije u listopadu i studenome, a jari u veljači ili početkom ožujka i vrši se u srpnju, a kombajn ga vrši kao i pšenicu - ne zahtijeva neke posebne strojne prilagodbe i preinake ako se s ratarenja prebacujete na nj. Uglavnom, meni je vrlo zanimljiva biljka, a i trenutačno daje bolju računicu od pšenice - kaže Brlošić.

Dvije potpore

Osim što je za bob potrebna osnovna mehanizacija, kao ona kod soje, jer uzgoj mu je gotovo identičan njezinu uzgoju, on ima i druge benefite, nosi dvije potpore, a, kaže Brlošić, i određene bodove za zemljište. U RH je uključen u povrće za isplatu proizvodno vezanih potpora. Pravo na isplatu imaju svi poljoprivrednici koji zadovolje uvjet minimalno proizvedene isporučene količine boba od 1,5 t/ha. Druga potpora vezana je za proteinske usjeve, leguminoze. U europskim zemljama prosječni prinos mu je 4,5 - 5 t/ha, a kod nas nešto niži zbog klimatskih uvjeta. - Lani je za bob bila dobra godina, prinosi su bili i do 5 t/ha, neki prosjek je tri. Cijena boba je 430 €/t, puta tri tone brutoprihod je 1200 - 1250 €, a troškovi se kreću 700 - 800 €. Tvorničke premije ima ako se proizvede više od tone čistog proteina po hektaru i ona je 20 - 30 €/t. Dvije potpore, koje prate bob, zajedno su sada 300 - 350 €, prva je manja nego prije. Uglavnom, bob je sada dohodovniji od pšenice - kaže Brlošić.

- Nije se o njemu dotad puno znalo, a za upoznavanje te proizvodnje zaslužan je i otkupljivač, koji daje punu podršku, od sjemena do otkupa. Sve su to prednosti te proizvodnje - kaže Brlošić.

Bob je fiksator dušika - za sobom ga ostavlja u zemlji, što je dobar preduvjet za pšenicu, žitarice. Brlošić kaže da ovdašnji bob završava na tržištu EU-A.

- Rade se proteinski pripravci, što je hit u Europi, proteinska hrana za sportaše - dodaje ovaj proizvođač. Ta visokovrijedna proteinska kultura nema GMO inačicu, a zbog visokog udjela bjelančevina, i do 35 %, uzgajala se kao stočni bob, no sada se sve više traži i u ljudskoj prehrani kao zamjena za sojin protein. Ukupni plan je zasaditi 15.000 hektara. ■