Porezno opterećenje rada među najnižima je u Uniji
Po udjelu poreznih prihoda u BDP-U ispod smo prosjeka EU-A, tvrdi ministar
Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj jedno je od najnižih u Europskoj uniji (EU), te je stoga Hrvatska poželjna destinacija za poslovni nastan, poručio je ministar financija Marko Primorac.
Na potrošnju, ne rad
Sudjelujući na poreznoj konferenciji u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tvrtke Deloitte Hrvatska: "Nova generacija poreza: Sadašnjost i budućnost oporezivanja", Primorac je predstavio portal porezne konkurentnosti, koji je na internetskoj stranici Porezne uprave, a omogućuje međunarodnu usporedbu poreznih sustava, to jest članica EU-A, kao i nacionalnu usporedbu, s obzirom na to da jedinice lokalne samouprave od ove godine imaju ograničenu autonomiju u određivanju stopa poreza na dohodak. Uspoređivat će se moći i ostali porezi, kao što su porez na kuće za odmor, paušalni porez u turizmu i porez na potrošnju. Također će uključivati osnovne statističke podatke. Primorac kaže da portal treba poslužiti demantiranju teza o tome da hrvatski porezni sustav ima "ogroman ili velik ugriz" u ekonomiju. Primjerice, kaže, prema udjelu poreznih prihoda u BDP-U Hrvatska je 2021. bila na oko 36 posto, a prosjek EU-A iznosio je 41 posto. Pritom je i različit trend, pa se kod nas taj udio smanjuje, a u EU-U povećava, ističe. Pojasnio je da je porezni sustav u Hrvatskoj dominantnije orijentiran oporezivanju potrošnje, što znači da većina poreznih prihoda dolazi od PDV-A i trošarina. S druge strane, Hrvatska je, prema njegovim riječima, "vrlo konkurentna" u oporezivanju dobiti i rada. "Mi smo se u Hrvatskoj orijentirali na smanjenje poreznog opterećenja rada, na štetu potrošnje", izjavio je. Kaže da se time povećava međunarodni porez na konkurentnost, pa i onih koji razmatraju ovdje pokrenuti poslovanje, a pozitivno je i to što dio potrebnih poreznih prihoda financiraju oni koji nisu rezidenti RH - stranci ljeti. "Odgovorno tvrdim, unatoč tome što je porezno opterećenje potrošnje u Hrvatskoj znatno veće od prosjeka EU-A, to je dobro i ne treba mijenjati", poručio je, dodavši da Hrvatska nakon Mađarske ima drugu najvišu opću stopu PDV-A u EU-U.
S druge strane, ističe da je Hrvatska po implicitnoj stopi poreza na dohodak, koja iznosi 27 posto, treća u Uniji. "Hrvatska agregatno po oporezivanju rada spada među top tri članice EU-A s najmanjim opterećenjem", kaže. Ta stopa najviša je u Italiji - 43 posto. Smatra da poduzetnici i poslovna udruženja trebaju širiti te informacije kako bi se privukla strana ulaganja. Spomenuo je i međunarodnu konkurentnost RH kada je riječ o oporezivanju kapitala, pri čemu nižu stopu poreza na dobit od deset posto plaća 91 posto obveznika. Pritom je ta stopa najniža u EU-U, ima ju još Bugarska, kaže. I po višoj stopi poreza na dobit (18 %) među konkurentnjim smo državama EU-A, kaže.
Bez novih poreza
O poreznim izmjenama koje su stupile na snagu početkom godine Primorac je rekao da je ukidanje prireza i prepuštanje dominantnije uloge jedinicama lokalne samouprave za utvrđivanje stopa poreza na dohodak itekako dalo željene učinke, podsjetivši da od 302 lokalne jedinice koje su imale prirez njih 242, ili više od 80 posto, nije ga zamijenilo maksimalnim stopama poreza na dohodak.
Osim rasterećenja dohotka, kaže, djelomice je izmijenjena i struktura poreznog opterećenja, u smislu postupnog prebacivanja poreznog opterećenja s rada na imovinu, čime se postupno ostvaruju i željeni učinci često spominjanog poreza na nekretnine. Primjerice, do 2024. kuće za odmor mogle su se maksimalno oporezivati s dva eura po četvornom metru, a sada je to pet eura. Kuća za odmor je definirana kao građevina ili dio nje koja se koristi povremeno ili sezonski. Spomenuti porez ne plaća se na nekretnine u kojima je netko trajno nastanjen ili je u trajnom najmu. Osvrnuvši se na porez na nekretnine, Primorac uvjerava da 2024. neće biti novih poreza, a u budućnosti će se vidjeti. O tome da poslodavci problematiziraju oporezivanje viših plaća kaže da se radi o malom broju, njih oko 12.000, ili 0,4 posto ukupnog broja. Smatra da bi daljnje "sužavanje tog bazena" bilo kontraproduktivno. "Sve više od toga značilo bi da polako idemo prema konceptu 'flat tax', tj. jedinstvene porezne stope, što je u suprotnosti s trendovima u EU-U i svijetu, gdje se fiskalna politika u sve većoj mjeri usmjerava uvođenju progresivnih stopa i više razreda", zaključio je. ■