Sunčane elektrane lani obilježile razvoj novih proizvodnih kapaciteta
Hrvatska se u prosincu lani četiri dana u cijelosti napajala električnom energijom iz OIE-A, što je udio od 19,5 posto
Izgradnja sunčanih elektrana lani je najviše obilježila razvoj novih proizvodnih kapaciteta u elektroenergetskom sustavu, izvijestili su u četvrtak Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), istaknuvši i da se Hrvatska (RH) u prosincu čak četiri dana napajala električnom energijom iz obnovljivih izvora.
OIEH je na svojoj internetskoj stranici objavio novo izvješće o elektroenergetskim kretanjima za prosinac 2023. godine u kojem su analizirali proizvodnju i potrošnju električne energije u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na obnovljive izvore. Pritom su istaknuli podatak da se u prosincu 2023. Hrvatska čak četiri dana u cijelosti napajala električnom energijom iz obnovljivih izvora te da su OIE, bez hidroelektrana, ostvarili udio u ukupno raspoloživoj energiji od 19,5 posto.
Iz OIEH-A su istaknuli i da je izgradnja sunčanih elektrana lani najviše obilježila razvoj novih proizvodnih kapaciteta. U pogon elektroenergetskog sustava tako je ušlo novih 238,7 megavata (MW), što je najviše od svih tehnologija u elektroenergetskom sustavu, pa je Hrvatska 1. siječnja ove godine u pogonu imala 462,5 MW instalirane snage sunčanih elektrana. "To znači da je tijekom 2023. godine prosječno u pogon ulazilo 19,9 MW mjesečno, što je izvrsno, posebno u odnosu prema prijašnjim godinama", ustvrdili su i dodali da se razvoj sunčanih elektrana odvija po eksponencijalnom trendu, a ako se nastavi, Hrvatska će s 1. siječnja 2025. godine u sustavu imati 963 MW, što bi bio rast od 501 MW.
Sigurnost opskrbe
Iz OIEH-A su napomenuli da je proizvodnja sunčanih elektrana sezonski usmjerena jer se 70 posto godišnje proizvodnje ostvari u razdoblju od travnja do rujna, a 30 posto od listopada do ožujka. "Ovakva raspodjela proizvodnje sunčanih elektrana komplementarna je s proizvodnjom hidroelektrana i vjetroelektrana koja je u ljetnim mjesecima najmanja, pa sunčane elektrane na taj način podižu sigurnost opskrbe i rada elektroenergetskog sustava", dodali su.
U pitanju vjetroelektrana, tijekom studenog 2023. u probni pogon je ušla VE Bruvno snage 45 MW, tako da instalirana snaga svih vjetroelektrana sada iznosi 1160,15 MW, odnosno odobrena snaga za priključak na mrežu je
vidljiv je pad prosječnih cijena električne energije u prosincu u odnosu prema studenom za 20,11 eura/mwh
1136,85 MW.
Uz postojeću instaliranu snagu u 2024. godini, uz prosječni godišnji faktor snage od 2011. do 2023. godine od 27,3 posto, očekuje se godišnja proizvodnja vjetroelektrana od 2726 gigavatsati (GWH), izvijestili su iz OIEH-A.
Kada je riječ o cijenama električne energije na hrvatskoj burzi Cropex u prosincu prošle godine, prosječna satna cijena je iznosila 75,62 eura po megavatsatu (MWH), a u prosincu 2022. godine 264,62 eura/mwh, što je smanjenje za 189 eura, odnosno 71,4 posto. Također, vidljiv je pad prosječnih cijena električne energije u prosincu u odnosu prema studenom 2023. godine za 20,11 eura/mwh, naveli su.
Povoljni trendovi
Zaključno su iz OIEH-A ocijenili da je u prosincu ostvarena vrlo dobra realizacija tržišne vrijednosti gotovo svih pojedinih tehnologija u elektroenergetskoj bilanci, "zahvaljujući operatorima proizvodnje, operatorima trgovine i operatorima sustava koji plasiraju proizvodnju HE i TE i razmjenjuju po najpovoljnijim tržišnim cijenama". Pritom su naruku išli i povoljni trendovi elektroenergetskih prilika i cijena na tržištu u prosincu 2023., pa je tako ukupni ekonomski efekt "dobrog rada operatora" u odnosu prema tržišnim cijenama iznosio oko 15,7 milijuna eura, bez vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih obnovljivih izvora energije.
Izgradnja sunčanih elektrana u 2023. najviše je obilježila razvoj novih proizvodnih kapaciteta. U pogon elektroenergetskog sustava ušlo je novih 238,7 MW, što je najviše od svih tehnologija u elektroenergetskom sustavu, pa smo 1. siječnja 2024. godine u pogonu imali 462,5 MW instalirane snage sunčanih elektrana. ■