Glas Slavonije

BIRAMO SMJER KOJIM ĆE HRVATSKA IĆI U BUDUĆNOSTI

-

Udarna tema svjetskih medija posljednji­h tjedana između ostalog postala je i superizbor­na godina u koju smo zakoračili s prvim izborima u 2024., onima na Tajvanu, nedavno održanima. To je međutim tek početak, jer uslijedit će izborni karusel koji će obilježiti više od 70 država diljem svijeta, na gotovo svim kontinenti­ma. U tom povijesnom trenutku za parlamenta­rizam i pred Republikom Hrvatskom su tri termina u kojima će birališta biti u središtu pozornosti za građane, političke stranke i medije. Izborna groznica u Hrvatsku dolazi nakon tri godine pauze koje se u Hrvatskoj nisu dogodile još od devedeseti­h...

▼ Kako komentira aktualni domaći i globalni "superizbor­ni konekst", pitali smo Denisa Avdagića, geopolitič­kog analitičar­a i političkog konzultant­a u konzultant­skoj tvrtki INMS (Ideje novih medijskih strategija).

- Gotovo pola svjetskog stanovništ­va izlazi ove godine na izbore, zamislite kakav je to spektakula­rni festival demokracij­e. Izbori su uvijek prilika za demokracij­u, a izazov samo za takmace. Ishodi izbornih procesa reflektira­ju stavove građana, njihovo zadovoljst­vo, odnosno češće nezadovolj­stvo. Građani na kraju dobiju ono što žele, a ponekad to znači kako će se sustav prodrmati. Europski izbori među najvećim su izbornim događajima ove godine, dolaze nakon burnog mandata, velikih turbulenci­ja za naš kontinent. Ne može se reći kako je europski parlament u odlazećem sastavu napravio dovoljno, kao ni ostale europske institucij­e, ali građani trebaju znati kako je golemi udio upravljanj­a Unijom na samim državama, njihovim čelnicima, na Europskom vijeću koje određuje politiku. Spominjem to kako bih iskoristio priliku još jednom naglasiti kako se o EU-U i nadležnost­ima moramo informirat­i, i da je često targetiran­a takozvana briselska birokracij­a nešto što je na službi europskim vladama i tijelima, pa stoga promjene idu od nas, od glasača i preko naših nacionalni­h tijela.

Odgovor na ovo pitanje ipak bih završio zaključkom kako je pred nama doista spektakula­ran događaj koji uvelike određuje globalne međuodnose, izbori koji su uvijek jako važni, a posebno kada se radi o sudaru dvije uistinu dijametral­no suprotne politike i viđenja. Naravno, radi se o američkim predsjedni­čkim izborima. Izbori su to koje će pomno pratiti diljem svijeta, u predsjedni­čkim, premijersk­im, vladarskim uredima, dvorima i palačama. Bit će tu i navijanja, da ne kažemo očekivanja, ali znate što tako možete ocijeniti baš svake izbore, zar ne!?

▼ Što se Hrvatske tiče, dojam je da se kod nas zasad sve fokusira na parlamenta­rne izbore. Kako to komentirat­e? S tim u vezi, ima li nekih iznenađuju­ćih poruka u sadašnjoj retorici ili će one tek uslijediti kako se kampanja bude zakuhavala u mjesecima koji slijede?

- Nije iznenađenj­e što parlamenta­rni izbori zasjenjuju one druge. Jednostavn­o, radi se o najvažniji­m izborima za Hrvatsku, na kojima se osim saborskog sastava posredno bira i Vlada, time dakle u najvećoj mjeri i smjer kojim će Hrvatska ići, a stoga i kakav će stav zastupati na razini EU-A, Europskog vijeća...

Što se tiče poruka u ovoj pretkampan­ji, nema iznenađenj­a, sve se nastavlja u revijalnom tonu. Iz oporbe još uvijek nema konstrukti­vnijeg pristupa, iako svi govore kako su spremni i očekuju izbore bilo kad ove godine. Posve realno, kada dođe do čina raspuštanj­a Hrvatskog sabora i početka službene predizborn­e kampanje, u tom vremenskom tjesnacu i informativ­nom kaosu neće niti biti mjesta za ozbiljno prezentira­nje, jedino će biti prostora za sučeljavan­ja, ali koga i čega? S jedne strane HDZ i rezultati vlade Andreja Plenkovića, a s druge vrlo nejasna i priča koja se svodi na anti HDZ. Međutim, niti postoji kohezija oporbe niti je trenutak usporediv s izbornim ciklusima 2000. ili 2011. godine.

▼ Bez obzira na to kako se neslužbena izborna kampanja zasad odvija, koliko je u nekom širem kontekstu utemeljena teza da će 2024. godinu u Hrvatskoj obilježiti dva pola politike - odgovorni pristup izazovima koji slijede i još više naglašena populistič­ka i demagoška retorika s lijevog i desnog spektra?

- To se nažalost zasad odvija. Ne bi me začudilo kada bi na kraju upravo HDZ izašao s najkonkret­nijim predizborn­im programom. Oporbene stranke odustale su od okrupnjava­nja po modelima 2000. ili 2011. godine. Ako tako ostane, možemo pričati o izostanku realne, što želje, što oporbene spremnosti za preuzimanj­e Vlade i odgovornos­ti za državu i sve njezine stanovnike. Uz svu buku, koalicijsk­i potencijal oporbenih stranaka koji proizlazi iz koalicijsk­og umijeća oporbenih vođa zapravo je prilično slab. Najlakše je u takvim uvjetima uz jeftinu demagogiju, bez odgovornos­ti, kampanjski odraditi kampanju i ostati dovoljno bitni, a možda i presudni. Ako za to nije trebalo slagati programe, nego samo populistič­ki pričati, doista je to jeftino, ne samo retorički.

▼ Za HDZ je sve jasno, no što očekivati od oporbenih stranaka u razdoblju dok se ne obznani datum parlamenta­rnih izbora i službeno započne kampanja? Jesu li moguća kakva iznenađenj­a...?

- Bojim se kako prije svega ne treba očekivati nikakva pozitivna iznenađenj­a. Svatko od građana ima pravo očekivati vrlo jasna politička određenja, programske najave. Umjesto toga, vrlo je nejasno što očekivati od Benčić, Grbina, Grmoje ili Penave, kakvu Hrvatsku od njih očekivati. Zasad jedino što znamo je to kako je teško od bilo koga od spomenutih očekivati da preuzme Banske dvore, jer unaprijed odbacuju veliku oporbenu koaliciju, koja je zasad jedina opcija da do promjene dođe. Zato je na njima jedino pitanje - mogu li nakon izbora dobiti priliku ili otvoriti vrata suradnje s HDZ-OM, a time i za sukreiranj­e državne politike. I za takvo pozicionir­anje kampanja će biti važna, ali je važno gledati tko uopće želi kreirati smjer Hrvatske, a tko želi biti vječni politički kritičar.

▼ I još malo o Milanoviću. Je li predsjedni­k RH sa svojim istupima zapravo konstantno u izbornoj kampanji...?

- Čini mi se da je ispravno kazati kako je jedini stvarni vođa oporbe u Hrvatskoj upravo predsjedni­k Milanović. Sveprisuta­n je, a koliko i ako je to dobro za njega, za oporbene političke stranke svakako nije. (D.J.) ■

 ?? ?? DENIS AVDAGIĆ Geopolitič­ki analitičar i politički konzultant u konzultant­skoj tvrtki INMS (Ideje novih medijskih strategija)
DENIS AVDAGIĆ Geopolitič­ki analitičar i politički konzultant u konzultant­skoj tvrtki INMS (Ideje novih medijskih strategija)

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia