Populizamu ofenzivi: VELIKE AMBICIJE S MALIM POKRIĆIMA

U 2024. PADAJU REKORDDVIJE TREĆINE SVIJETA U PREDIZBORNOM SU I IZBORNOM TRANSU. NI HRVATSKA NIJE IZNIMKA... I:

Aktualna zbivanja na domaćoj političkoj sceni prava su najava superizborne godine, a pogotovo najvažnije, parlamentarne predizborne kampanje. Već iz uvodnih retoričkih istupa i sukobljavanja jasno je kako će uobičajeni populizam i demagogija iznova biti u ofenzivi, i u RH i diljem svijeta gdje se 2024. održavaju izbori.

Kad se radi o Hrvatskoj, osim pitanja načina upravljanja zemljom i afera koje nisu dobile svoj epilog, u kampanji će u prvi plan, smatra ugledna stručnjakinja za odnose s javnosti Ankica Mamić, izbiti i neka druga pitanja, poput migrantske krize. "Nema sumnje da su ilegalne migracije već sada tema u cijelom EU-U i Hrvatska tu nije iznimka, posebno zato što je na rubu EU-A i Schengena", zaključuje Mamić. I drugi potezi kako vladajućih, tako i oporbe, upućuju na zaključak da je Hrvatska već duboko zakoračila u predizbornu kampanju. Oporba zaoštrava retoriku u pitanjima afera, poput one "plin za cent" i drugih, ali i životnog standarda. Analitičari upozoravaju da HDZ kao umjerena stranka desnog centra najviše birača može izgubiti od radikalnijih, "desnijih" stranaka, prije svega Domovinskog pokreta i Mosta. Tako, primjerice, mostovci Nikola Grmoja i Miro Bulj kao i Ivan Penava iz Domovinskog pokreta prezentiraju kako će desni spektar žestoko lupati po vlasti, koja pak jednako odgovara. S mnogo manje strasti vladajući odgovaraju na prozivke s ljevice jer smatraju da ne mogu pridobiti njezino izborno tijelo.

IZMEĐU REDA I KAOSA

Nadalje, umjesto konkretnih programa većina stranaka zasad slaže partnerstva. Socijaldemokratske su, čini se, svjesne svojih slabosti, pa pokušavaju koalirati. No nije isključeno ni postizborno koaliranje. Što se tiče SDP-A, zasad je prepušten sam sebi i Peđi Grbinu kao kandidatu za mandatara. A tu je i zanimljiva "izazivačica" na političkoj sceni Sandra Benčić, koja figurira kao stranačka kandidatkinja stranke Možemo! za sastavljanje vlade. Na drugoj strani Most je sklopio koaliciju s Hrvatskim suverenistima, odnosno otpadnicima od Domovinskog pokreta, koji je pak ostavio mogućnost da će koalirati samo sa "strankama ustavnog luka", odnosno da nema koalicije sa SDSS-OM i Možemo! Usprkos najnovijem Penavinu populističkom i demagoškom zaoštravanju DP se nije odrekao mogućnosti postizborne suradnje s HDZ-OM. No glavni posao za HDZ bit će ostvarivanje što veće razlike u odnosu na DP, koji je za sklapanje saborske većine u nekoj umjerenijoj varijanti svakako poželjan partner. Stoga premijeru i predsjedniku HDZ-A Andreju Plenkoviću odgovara da Penavina lista dobije malo mandata.

U cijelom tom zasad podosta kaotičnom kontekstu "tko s kim, tko protiv koga" SDP je već objavio predizborni ekonomski program. Najzanimljivija je svakako skica reforme sustava poreza na dobit. Prema Sdp-ovoj ideji poduzetnici koji radnicima povećaju plaće i stvaraju dodatnu dobit trebali bi plaćati niže stope, a ostalima će se, onima koji ne podnesu teret stvaranja društvene jednakosti, uvesti ekstraprofit. No iste stope neće biti primjenjive na sve sektore, što će tek razraditi, kažu iz SDP-A. A tu je naravno i tema umirovljenika i mirovina.

Najjasnija je ipak pozicija

HDZ-A - za svoje birače (ali i dio drugih!) pouzdana su konstanta, opravdano uvjereni u pobjedu. Njihov se predizborni program mogao iščitati iz Plenkovićeva nastupa u Saboru o godišnjem izvješću rada Vlade. Proračun se i dalje lijepo puni (i) zahvaljujući inflaciji i bit će ključna izborna poluga za pridobivanje kompletnoga državnog i javnog sektora, koji već sad mogu računati na dvoznamenkasti rast plaća. Ne treba sumnjati da će na proljeće doći i novi, šesti paket subvencija i pomoći najugroženijima, zasigurno financijski bogat, u skladu s približavanjem izbora.

Što se pak Mosta tiče, oni su i dalje poseban slučaj - konstantno u demagoškoj ofenzivi, nezaustavljivi u manipulacijama i pitanje je dokle su spremni ići u napadima na Vladu i Plenkovića. U svojoj uobičajenoj retorici između ostalog naglašavaju problem korupcije, sa stvarnim dokazima ili ne, njima je svejedno. To očekivano izaziva reakcije, pa je tako Plenković ocijenio da je Most ''nebitan kao politička opcija'' te da je ''pitanje za čiji privatni interes oni rade'', nakon što je Mostov zastupnik Grmoja optužio Fortenovina direktora Fabrisa Peruška da je oštetio tu tvrtku u korist Pavla Vujnovca. ''To je ključ, to je kad se sagledaju njihovi nastupi. Vidjeli

Osim pitanja načina upravljanja zemljom i afera koje nisu dobile svoj epilog, u kampanji će u prvi plan izbiti i neka druga pitanja, poput migrantske krize...

Plenković je ocijenio da je Most ‘’nebitan kao politička opcija’’ te da je ‘’pitanje za čiji privatni interes oni rade’’, nakon što je Grmoja optužio Fortenovina direktora da je oštetio tu tvrtku...

smo to i u Mostovoj medijskoj aferi Mreža'', rekao je premijer. Iz Fortenova grupe su kazali da su Mostovi zastupnici u istupu u Hrvatskom saboru ponovili niz teza koje su u javni prostor već plasirali ruski akteri s interesima u Fortenova grupi, a koji su pod sankcijama EUA, SAD-A i Ujedinjenog Kraljevstva, te koji su, kršeći sankcije, prikriveno i nezakonito pokušali sakriti sankcionirano vlasništvo.

Što se pak tiče razvikane afere Mreža, Plenković u svojim javnim istupima redovito naglašava da je "ovo afera korumpiranog Mosta". "Glavni akteri ove afere su bivši savjetnik bivšeg ministra gospodarstva, koji nije član HDZ-A i nije imao veze s našim izbornim uspjesima. Marin Vlahović isto nije član HDZ-A, a nije jasno je li uopće novinar. A krajnji korisnici prenošenih informacija su Grmoja i drugi zastupnici Mosta", izjavio je predsjednik Vlade. Logično je onda pretpostaviti da premijer smatra da bi i neke istaknute članove Mosta, ponajprije vjerojatno Grmoju, čija je whatsapp komunikacija s Vlahovićem dospjela u javnost, USKOK trebao ispitati. Nadalje, i ideje Domovinskog pokreta izazivaju brojne upitnike poput "pucanja" po migrantima, ponovnog uvođenja vojnog roka, kao i vojne obuke u školama. O tome saborski zastupnik i potpredsjednik DP-A Mario Radić kaže: ''Ne promoviramo militantnu politiku, promoviramo domoljubni, domovinski duh.'' Uz to, pomalo bizarno, Domovinski pokret bijesan je i zbog popularnosti turbofolka, pa imaju ingeniozno rješenje kako djeci promijeniti glazbeni ukus. Ali već nekoliko dana nakon što je filijala Domovinskog pokreta iz Splitsko-dalmatinske županije objavila rat (srpskim), kako tvrde, kolonizatorima i njhovim "narodnjacima" i pokrenula inicijativu za uvođenje novog predmeta u hrvatskim školama kako bi se učenici "izliječili" od srpskih cajki, u političkim krugovima počela se dijeliti videosnimka na kojoj glavni tajnik Domovinskog pokreta Josip Dabro naprosto uživa u narodnjačkom hitu "Nisam te se nagledao" srpskog pjevača Zorana Gajića, poznatog po huškačkim ratnim "pjesmama" s početka devedesetih.

UTRKA S PREPONAMA

Što se tiče rejtinga stranaka, godinu koju je počeo s rejtingom od 25,38 posto, HDZ je završio s 24,48 posto, što je nešto bolji rezultat nego u studenom, pokazalo je posljednje istraživanje političkih preferencija Croelecta za HTV u 2023. godini. Slijede Domovinski pokret i Most jedva nešto do devet posto glasova ispitanika. Rejtingu vodeće stranke nisu, sudeći prema anketi, tijekom godine previše naštetile ni prozivke oporbe zbog "plina za cent" ili nekretninske muke šefa HEP-A Frane Barbarića, pa ni divljanje cijena nakon ulaska u eurozonu.

SDP već po ustaljenom običaju stagnira i unatoč kampanji za bolji položaj umirovljenika, u kojoj im se nes(p)retno omaknuo i "štrik oko vrata", ne uspijeva pridobiti veći broj birača, ali je i dalje po jakosti druga stranka u Hrvatskoj. A i to nije malo postignuće! U 2023. godinu ta je stranka ušla s 15,25 posto, a unatoč svim političkim turbulencijama, na kraju godine SDP na čelu s Peđom Grbinom nije uspio dalje od 15,03 posto. Recimo i da Dnevnik Nove TV na ulasku u superizbornu godinu uz stranačke rejtinge počinje pratiti i rejting političara i političarki koji imaju ambiciju zasjesti u premijersku fotelju. Nadavno objavljeni rezultati pokazuju da je aktualni premijer u utrci za premijersku fotelju u osjetnoj prednosti ispred konkurencije. Pred Penavom, koji je iza Plenkovića, konsolidiranje je vlastitih redova, ali i perspektiva ulaska u biračko tijelo Mosta, ali i samog HDZ-A, što je težak, čak i teoretski, nemogući put.

Pred Sandrom Benčić također je težak posao, iako je istaknula da su ona i stranka Možemo! "relativno zadovoljni" razvojem situacije. Iako uz neznatnu razliku, čini se da Benčić ima veću podršku među biračima SDP-A, nego među biračima platfome Možemo!

Sve u svemu, gledajući širu sliku, dojam je da će hrvatsku superizbornu godinu obilježiti dva pola politike - odgovorni pristup izazovima koji slijede i demagoška retorika s lijevog i desnog spektra. Pritom populizma neće manjkati pa će mediji, tiskani i elektronski, zadovoljno trljati ruke. Drugim riječima, svjedočit ćemo kampanji koja će biti (i već jest) poput utrke s preponama na hrvatski način - između realnih mogućnosti i nerealnih očekivanja. ■