PREDSJEDNIČKI IZBORI OVISIT ĆE I O REZULTATIMA PARLAMENTARNIH IZBORA
Izbori su praznik, ali i test demokracije, a svijet kakav smo prije poznavali zapravo je već redefiniran. Ove godine izbori se održavaju u zemljama u kojima živi više od polovine svjetskog stanovništva. Samo Europa ove godine ima devet parlamentarnih izbora, a jedan od najvećih izazova bit će formiranje vlada i pronalazak koalicijskih partnera za formiranje većine. Rusija će pokušati na razne načine utjecati na izbore u EU-U kako bi razbila zasad prilično jedinstvenu podršku Ukrajini (uz iznimku Mađarske). Jasno je kako toliko izbora pojačava političke polarizacije, a uz dva rata kojima svjedočimo imamo veliki potencijal za razdore. Svakako se nalazimo u vrlo važnoj godini u kojoj će rezultati svih ovih izbora diktirati trendove u sigurnosti, financijskim tržištima i trgovini za nadolazeće godine kaže Mirjam Jukić (Vinkovci) iz A2D komunikacija, te dodaje:
- Iako će prema istraživanjima u EU pučani, socijalisti i liberali zadržati većinu, Europa bilježi trend rasta krajnje desnih i desnih populističkih i antisistemskih pokreta i stranaka, kao i antiliberalne ljevice. Euroskeptici i eurofobi mogli bi činiti više od četvrtine europarlamenta - kažu istraživanja, i pred nama su veliki izazovi. Birači Starog kontinenta nezadovoljni su krizom zbog sve većih troškova života. O sastavu EU parlamenta ovisit će i ambicije brojnih europskih političara, a to je kontekst u kojem se često spominje i Andrej Plenković, kao mogući kandidat za visoke položaje unutar europskih institucija. Uspjeh desnice pripisujemo i percepciji birača da europski izbori nisu jednako važni kao nacionalni, što potvrđuje i niži odaziv birača. Ovi izbori čini se izražavaju biračko nezadovoljstvo koje nema nužno veze s Europskom unijom, nego s nacionalnim politikama. Idući saziv Europskog parlamenta bit će, prema svemu sudeći, bitno desniji od dosadašnjeg, ali i fragmentiraniji. ▼ Da se vratimo u Hrvatsku. Zasad dominira kampanja komunikacijski uglavnom sondirana na parlamentarne izbore, dok europske gotovo nitko i ne spominje, još manje predsjedničke krajem godine. Vaš komentar? Kako se Vama čini sve što slušamo i što se zbiva u javnim istupima stranaka, čelnika, pojedinaca... ima li nekih iznenađujućih retoričkih i suštinskih izdvajanja iz uobičajenih komunikacijskih praksi i okvira dosadašnjih kampanja?
- Parlamentarni izbori vjerojatno će se prvi i održati, ali oni uvijek bude najviše interesa i političkih stranaka i opće javnosti u Hrvatskoj. Za sada znamo jedino datum europskih izbora, a zanimljivo jesenski Eurobarometar pokazao je kako je u Hrvatskoj u odnosu prema istom razdoblju prije posljednjih EU izbora zainteresiranost građana za europske izbore znatno porasla. Sada je 57 % zainteresiranih, što je 11 postotnih bodova više nego ujesen 2018., a 53 % ispitanika istaknulo je u istraživanju iz prosinca da bi vjerojatno glasalo na europskim izborima kada bi se oni održavali idućeg tjedna.
Što se tiče istupa stranaka u Hrvatskoj, za sada nema nekih iznenađenja, sve je očekivano. Vlast govori o pozitivnim rezultatima svoga rada i bavi se sindikatima, što je za njih važno da situacija ne eskalira i da građani do izbora osjete povećanje plaća, a prvi put imamo i uskrsnice. Većina opozicije za sada kampanju gradi isključivo na napadima na HDZ. Ne otvaraju i druge teme koje birače možda i više zanimaju, a to im govore sva istraživanja. SDPOV Grbin ovih dana spominje vrtiće, plaće i mirovine, ali i smanjenje broja županija i općina, pa i porezne reforme, konkretno uvođenje poreza na nekretnine, što baš nije popularan potez. Vidi se tko radi, tko ne radi na kampanji. Digitalno se stvari zahuktavaju, možda to najviše vidimo kod DP-A.
Vjerojatno je da će Milanović ići po novi mandat uz, očekivano, podršku SDP-A. Nije realno očekivati da će stranke ovako rano objaviti svoje kandidate i zato se o predsjedničkim izborima za sada ne govori puno. Predsjednički izbori ovisit će i o rezultatima parlamentarnih izbora. Ako na parlamentarnim ne bude većih promjena, ne treba očekivati da će ih biti i na predsjedničkim.
▼ Bez obzira na to kako se neslužbena izborna kampanja i s njom u vezi javna komunikacija zasad odvijaju, koliko je u nekom širem kontekstu utemeljena teza da će 2024. godinu u Hrvatskoj obilježiti dva pola politike - odgovorni pristup izazovima koji slijede i još naglašenija populistička i demagoška retorika s lijevog i desnog spektra?
- U kampanji ćemo slušati uobičajena izborna obećanja. Vidimo da će se desnica baviti migrantskom politikom i sigurno ćemo imati demagošku retoriku s oba spektra, i to vjerojatno vrlo oštru. Novost nam je svakako u kampanji upravo to pitanje migranata, ali i pitanje stranih radnika. O tome dosada nismo slušali, a to su teme koje gura desnica i koje su, kako smo vidjeli, dominirale i drugdje u Europi. Ipak, birači jasno govore što ih zanima - muči ih inflacija, najvažnija su tema plaće i kriza visokih troškova života koja kod građana izaziva prije svega financijsku nesigurnost.
▼ I za kraj, konkretno o onome što glede izborne kampanje zasad rade i kako to što rade ocjenjujete kad su u pitanju hrvatske stranke i njihovi lideri, od vladajući do oporbenih, bar onih najistaknutijih, kao što je HDZ s Plenkovićem, SDP s Grbinom, Most s Grmojom, Možemo! s Benčićkom, DP s Penavom... Jesu li tu moguća kakva iznenađenja u komunikaciji do izbora i u izborima? - HDZ s Plenkovićem stabilno drži svoje birače kojima se Plenković cijelo vrijeme i jedinima obraća. Nema puno slobodnog prostora na desnici, ona je definirana. HDZ će morati čak ići i prema lijevom centru da bi ponovili rezultat iz 2020., dok im je vlastito biračko tijelo jako stabilno, što pokazuju sve dosadašnje ankete. HDZ je dosad pokazao da su najbolji na terenu, a premijer je u stalnoj kampanji.
SDP isto radi već mjesecima, što se odražava i na rastu rejtinga. Vidi se pretkampanja, pa i ona na digitalu. Grbin je kandidat za premijera i inzistira na temama socijalne pravednosti. U fokusu je "dostojanstvo" i s tom porukom o potrebi dostojanstvena života ide prema biračima ljevice. Grbin se zanimljivo dotakao i nepopularne teme uvođenja poreza na nekretnine, iako zasad nije izazvao burnije reakcije, na što je možda ciljao. Oni će pokušati dobiti nešto od ovog visokog postotka neodlučnih birača na ljevici. Opozicija za sada nije uspjela zainteresirati te neodlučne, a to je prvenstveni zadatak kampanje. Možemo! najmanje radi, bar ne vidimo što rade, muče se sa smećem raznih vrsta u Zagrebu, pa su se izgubili na nacionalnoj razini i u pravoj su krizi rejtinga. Benčić se propustila nametnuti u ovom razdoblju, iako je prva istaknula svoju premijersku kandidaturu.
MOST se bori s Dp-om za poziciju druge političke opcije kod desnih Hrvata. Pokušali su preko prosvjeda seljaka, što im nije uspjelo. Grmoja se sada uglavnom bavi Vujnovcem i pokušava izbaciti neke afere, ali je prilično uzdrman vlastitom posljednjom aferom s Lovrinčevićem. Kod MOSTA je najvidljiviji upravo Grmoja, ali ne znamo tko će im eventualno biti kandidat za premijersku funkciju, ako će ga uopće imati.
DP je u stalnoj kampanji na terenu i na digitalnim kanalima i dobro okuplja svoje biračko tijelo, a homogenizirali su ih u Vukovaru, što se odražava i u anketama, gdje konstantno rastu. Pokušavaju i kroz teme migracijske politike učvrstiti svoj položaj na krajnjoj desnici.
Ne zaboravimo kako većina birača odlučuje za koga će glasati mjesecima prije kampanje, dok tek četvrtina njih odlučuje kroz kampanje, od čega mnogi i na sam dan izbora. Prvi put imamo rekordno visok postotak neodlučnih, što je potvrda da dio razočaranih birača nema neku novu ponudu na tržištu. Njima se u kampanji političke stranke trebaju obraćati. Primarne teme su inflacija, plaće, ekonomske teme. Pitanje koje građane zanima je: Hoće li meni biti bolje? Hoće li neka nova opcija poput Republike Damira Vanđelića biti ta koja će ih zainteresirati?
▼ I još malo o Milanoviću. Treba li očekivati i neki njegov angažiraniji pristup u parlamentarnoj kampanji, koja se njega izravno ne bi trebala ticati (ili obrnuto?), prije nego i sam počne sa svojom kampanjom za drugi mandat? Ili je Milanović sa svojim istupima zapravo konstantno u izbornoj kampanji...?
- Milanović cijeli mandat koristi medijski prostor koji ima kao predsjednik. Zapravo je bio poprilično utihnuo do samih blagdana, kada ona čestitka i nije baš dobro prošla. Krivi tajming jednostavno. Prošli tjedan odlučio je nadoknaditi propušteno, pa je komentirao europske izbore koje je poprilično omalovažio govoreći da su nebitni.
Svašta smo slušali u danima mandata aktualnog predsjednika, a vjerojatno najgori istup imao je prošlog tjedna kada si je uzeo za pravo govoriti o seksualnoj orijentaciji jednog ministra, što je zgrozilo cjelokupnu javnost. To zapravo ne možemo niti trebamo svrstati u ikakve kampanje, to jednostavno nije primjereno. Sigurno da njegovi istupi tijekom mandata jesu i konstanta kampanja, u parlamentarnu kampanju sigurno će se uključiti - više prije same kampanje nego u njoj. Stalno komentira i moguće datume izbora, zaključujući kako bi trebali biti u rujnu. Iskoristio je i priliku još jednom ponoviti tezu o Plenkovićevim europskim ambicijama kako bi mu pokušao smanjiti šanse na domaćim izborima. Što se parlamentarni izbori budu održavali kasnije, to će se on više u njih uključivati kako se bliži datum predsjedničkih izbora. (D.J.) ■