DAVOS 2024.: GAZA, UKRAJINA, UMJETNA INTELIGENCIJA

Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma održava se u kontekstu ratova u Gazi i Ukrajini, revolucije vještačke inteligencije, krize troškova života i klimatskih promjena...

Svjetski moćnici ponovo su se okupili u idiličnom švicarskom zimovalištu Davosu na sastanku Svjetskog ekonomskog foruma. Ovogodišnji forum održao se od 15. do 19. siječnja, u trenutku kada svijet svjedoči devastirajućim ratovima u Gazi i Ukrajini te probojima na polju umjetne inteligencije (AI) koji izazivaju koliko uzbuđenja toliko i zabrinutosti, katastrofalne dužničke krize usred usporavanja ekonomije i pogoršanja zdravlja planeta Zemlje - piše Ashutosh Pandey, čiji prilog za DW prenosimo u cijelosti.

Više od 2800 sudionika nazočilo je petodnevnom događaju, uključujući više od 60 šefova država i vlada. Tema ovogodišnjeg susreta globalnih političkih i poslovnih lidera, slavnih osoba i istaknutih društvenih aktivista bila je "Ponovna izgradnja povjerenja". "Tema je direktan odgovor na eroziju povjerenja, koja je očigledna u društvima i među narodima", rekao je izvršni direktor WEF-A Mirek Dusek tokom brifinga za medije. Neki bi mogli direktno povezati pukotine s "dubokim transformacijama svuda oko nas, bilo da su geopolitičke, geoekonomske ili su povezane s klimom i prirodom", dodao je Dusek.

NA VRHU DNEVNOG REDA

Među najvišim političkim čelnicima, koji su sudjelovali na Svjetskom ekonomskom forumu, bili su francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i kineski premijer Li Qiang. SAD je predstavljao državni tajnik Antony Blinken, kojem su se pridružile ključne osobe kada je riječ o ratu u Gazi, uključujući izraelskog predsjednika Isaaca Herzoga i katarskog premijera Mohammeda Bin Abdulrahmana Al Thanija, kako bi razgovarali o načinima okončanja sukoba u Gazi i izbjegavanju daljnje eskalacije, koje se mnogi plaše.

Prema očekivanjima, rat u Ukrajini bio je istaknuta tema i ove godine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastanak u Davosu iskoristio je kako bi prikupio podršku Ukrajini dok se ključni saveznici SAD i EU bore da odobre milijarde koje su ključne za pomoć Kijevu. Slab ekonomski rast i stalna kriza zbog porasta troškova života usred viših kamatnih stopa teško pogađaju ljude diljem svijeta. Svjetska banka nedavno je upozorila da je globalna ekonomija na putu da 2024. završi s najsporijim rastom bruto-nacionalnog društvenog proizvoda u posljednjih 30 godina. Dok su se strahovi od globalne recesije povukli zahvaljujući snažnom rastu u SAD-U, postoji zabrinutost da bi rastuće geopolitičke napetosti mogle poremetiti oporavak. Usporavanje ekonomije u Kini, drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji, također je zamračilo izglede u mnogim afričkim i azijskim zemljama u razvoju.

Još jedno pitanje, koje je također dominiralo dnevnim redom, bili su golemi dugovi u zemljama u razvoju, od kojih su mnoge u Africi, a koji su nagomilani posljednjih godina kako bi se te zemlje nosile s višestrukim krizama poput pandemije COVID-19, nestašice energije i klimatskih promjena. Danas 3,3 milijarde ljudi živi u zemljama koje troše više na otplatu kamata nego na obrazovanje ili zdravstvo, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda. Mnoge zemlje u razvoju svjedoče da su njihove financijske blagajne i proračuni pod pritiskom zbog visokih troškova hrane i energije te viših troškova zaduživanja.

Stanje ekonomija i dužnička kriza bili su visoko na dnevnom redu afričkih čelnika koji su u Davosu osvanuli u velikom broju, predvođeni nigerijskim predsjednikom Bolom Ahmedom Tinubuom i njegovim kenijskim kolegom Williamom Rutom. "Kada je riječ o Africi, još uvijek je riječ o izgradnji povjerenja u Afriku kao središte sadašnjih i budućih mogućnosti, posebno demografske dividende", rekao je Leonard Stiegeler iz Africa Collectivea, platforme za promicanje afričkih interesa među globalnim ulagačima. "Kada je riječ o budućem stvaranju radnih mjesta, budućem stvaranju radne snage, Afrika je mjesto na koje treba gledati, i to je nešto što bi afrički čelnici htjeli promicati", naglasio je Stiegeler za DW.

KLJUČNA TEMA

Procvat umjetne inteligencije, koji je stvorio mogućnosti, ali i glavobolje za regulatore, također je bila glavna tema ove godine u Davosu, s nizom panela posvećenih tehnološkoj revoluciji. U ovogodišnjem istraživanju rizika, koje je WEF objavio u srijedu, dezinformacije i zlouporaba informacija potaknutih vještačkom inteligencijom navode se kao najveća opasnost u sljedeće dvije godine. Anketa kaže da će "veza između krivotvorenih informacija i društvenih nemira zauzeti središnje mjesto" ove godine u svijetu, kada građani u velikim ekonomijama poput SAD-A, EU-A i Indije iziđu na izbore.

“Željeli bismo biti pozitivno paranoični u vezi s graničnim tehnologijama i drugim graničnim pitanjima”, rekao je Dusek i dodao: “Valja već sada postaviti strukturu javno-privatnog dijaloga i suradnje oko ovih pitanja kako ne bismo okončali igrajući se nadoknađivanja, kao što neki kažu da svijet čini kada je u pitanju generativna vještačka inteligencija.” ■