Promovirane knjige o oduzimanju židovske imovine u Hrvatskoj

Knjige ne govore samo o imovini nego o sudbini intelektualaca i poduzetnika prije, za vrijeme i nakon Holokausta, kaže Kardum

druga nepravda

UKlubu knjižare Nova održana je promocija dvaju knjiga "Židovi u Hrvatskoj nakon Holokausta" i "Oduzimanje židovske imovine u Hrvatskoj: Zagreb kao studija slučaja".

Neistražen problem

Prva znanstvena monografija bavi se dosad nerazjašnjenom sudbinom Židova koji su preživjeli Drugi svjetski rat i Holokaust, ispitivajući njihovo iskustvo života u komunističkoj Jugoslaviji i odlazak u Izrael. Druga knjiga zatim govori o neistraženom problemu oduzimanja židovske imovine od početka Drugoga svjetskog rata do poraća, pri čemu čitatelji mogu naučiti o jednoj od dugoročnijih nepravdi u Hrvatskoj. Na promociji su sudjelovali autorica Naida-michal Brandl, povjesničarke Andrea Feldman i

Marijana Kardum, kolumnist Borislav Ristić te vlasnik knjižare Ivica Vuletić.

Borislav Ristić naglasio je kako su knjige posebne po tome što postoji vrlo malo sličnih studija.

- Iz analiza je vidljivo da je oduzimanje i odbijanje vraćanja imovine pridonijelo neuspjehu obnavljanja židovske zajednice u Hrvatskoj. Oni koji su doživjeli gotovo potpuno uništenje, iskusili su i drugu nepravdu, brutalan tretman tadašnje vlasti koja je preuzela kontrolu nad svim institucijama. Bilo bi zanimljivo istražiti koliko naših političara i danas uživa u židovskoj imovini - dodao je Ristić. Povjesničarka Marijana Kardum imala je mnoge riječi hvale za autoricu, istaknuvši da samo vrsni istraživači mogu pitko sažeti tako kompleksnu temu.

- Povjesničari često ispuštaju tu osobnu dimenziju subjekta priče. Knjige ne govore samo o imovini nego o sudbini brojnih intelektualaca i poduzetnika prije, za vrijeme i nakon Holokausta. Ne mogu vjerovati da je samo jedna osoba uspjela sve to povezati. Obuhvaćeno je i razdoblje oba totalitarizma, što ostavlja veliki prostor za buduće istraživače koji žele istražiti povijest Zagreba i same Hrvatske - govori Kardum.

Istražujući židovsku povijest, doktorica znanosti Naida-michal Brandl proučavala je zagrebački arhiv i popisivala židovsku imovinu gotovo dvije godine. Kroz rad ubrzo je otkrila da su Židovi, iako mala zajednica, činili važan građanski i društveni sloj Hrvatske. Većina njih bavila se poduzetništvom, posebice malim obiteljskim biznisima poput krojačkih radionica ili odvjetničkih ureda, no 1941. godine događa se veliki lom uspostavom Nezavisne Države Hrvatske.

Dvostruka trauma

- Do 1945. više od 80 % hrvatskih Židova ubijeno je u Holokaustu. Pri povratku nakon rata dočekuje ih potpuno novi sustav i kreće komunistička revolucija - oduzimanje privatne imovine. Građanska je klasa najgore prošla, oduzete su im nekretnine, obrti i tvornice. Upravo je ta nacionalizacija malih i srednjih poduzetnika bila posljednja kap koja ih je usmjerila, odnosno prisilila k preseljenju u Izrael. No ne pomaže ni homogenizacija poslijeratnih država zbog koje se poslije Židove nije ni smatralo slavenskom manjinom. Njihova je sudbina doista teška, čak ni oni koji su preživjeli Holokaust ni njihove obitelji ne mogu danas doći do svoje imovine, proživljavajući tako dvostruku traumu - rekla je Brandl.

Povjesničarka Andrea Feldman naglašava da je najvažnija poruke ove dvije knjige saznanje o tome što smo izgubili. Ne u materijalnom, već u kulturnom i civilizacijskom smislu.

- Nestankom židovske zajednice nestala je i jedna čitava hrvatska kultura. Povijest je ponekad akcija spašavanja, autorica je u dvije knjige upravo to poduzela, od same ideje što su Židovi predstavljali u Jugoslaviji do analize hrvatsko-židovskih odnosa. Oko 50 % preživjelih Židova napustilo je zemlju, a pitanje što im je presudilo oduvijek se provlači po javnosti. Lijepa Naša već godinama dobiva packe od Međunarodne zajednice zbog odbijanja vraćanja imovine, vjerujem da ovako detaljna i provjerena literatura doista može pomoći pri restituciji ističe Feldman. ■

Najvažnija poruka ovih knjiga je saznanje o tome što smo izgubili u kulturnom i civilizacijskom smislu