NERIJEŠENI PREDMETI

jasno: "Podržavam 100 posto bijeli štrajk sudaca i državnih odvjetnika."

Ministarstvo pravosuđa i uprave oglasilo se priopćenjem u kojem navodi reagira na medijske objave u kojima predsjednik Vrhovnog suda Radoslav Dobronić tvrdi da Vlada ne poštuje trodiobu vlasti. Ministarstvo ističe kako uvažava svačije pravo na mišljenje te naglašava da je Vlada više puta pokazala poštovanje prema sudbenoj vlasti, ali da se u ozračju ultimatuma i prijetnji ne može postići dogovor. "Ministarstvo podržava i javno objavljeno mišljenje predsjednika Vrhovnog suda u kojem upozorava da prijetnje bojkotom izbora od strane Udruge hrvatskih sudaca nisu društveno prihvat

Iako još nema službenih podataka o radu sudova za prošlu godinu, Jutarnji list je objavio kako je, prema podacima Ministarstva pravosuđa, na kraju 2023. neriješeno bilo 473.109 predmeta, što je 20.259 više nego na kraju 2022. Iz statističkog izvješća o radu sudova za 2022. doznajemo kako je broj neriješenih predmeta na kraju te godine bio najmanji u razdoblju nakon 2019., a u odnosu prema 2021. smanjen je za 11 posto, odnosno sa 508.837 na 452.850 predmeta. No u toj godini priljev predmeta na općinskim sudovima bio je smanjen za 16.216 u odnosu prema prethodnoj godini, i to s 1.035.174 na 1.018.958 predmeta u 2022. Na kraju 2022., u odnosu prema prethodnoj godini, zabilježeno je povećanje broja neriješenih kaznenih predmeta. U izvješću se ističe da se broj neriješenih kaznenih predmeta kontinuirano povećava tijekom petogodišnjeg razdoblja. Broj neriješenih predmeta ostalih vrsta smanjio se u odnosu prema prethodnoj godini, uz napomenu da je zabilježen najveći pad broja neriješenih građanskih predmeta, koji je 42.442 manji nego na kraju 2021. Smanjenje priljeva predmeta zabilježeno je i na ostalim vrstama sudova. Županijski sudovi su 2022. zaprimili 90.966 predmeta, što je 3875 manje nego tijekom 2021., trgovački 20.367 predmeta, a upravni sudovi 684 predmeta manje nego 2021. ljive te da suci ipak svoje zahtjeve ne bi trebali pokušati ostvariti kroz ugrožavanje demokratskih i izbornih procesa", navodi Ministarstvo pravosuđa i uprave.

Udruga hrvatskih sudaca podsjetila je kako od Vlade traži ispunjenje obećanja o provedbi konkretnih poteza – jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom brutoplaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u prethodnoj godini, prema izračunu DZS-A, te sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća sudaca drugog stupnja s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova. Riječ je o jednakim zahtjevima koji su prihvaćeni u svibnju 2023. ■