Žene bi nakon izbora mogle preuzeti najmoćnije dužnosti u Europskoj uniji

Moguće je da će nakon europskih izbora u lipnju na čelu Europske komisije, Vijeća EU-A, Europskog parlamenta i europske diplomacije biti žene, piše Politico. Te dužnosti bit će podijeljene između glavnih političkih skupina. Nagađanja o tome tko će ih dobiti omiljena je tema ovih dana u Bruxellesu.

Često se spominju četiri žene u vezi s tim dužnostima: Njemica Ursula von der Leyen ostala bi prema tim glasinama predsjednica Europske komisije, Maltežanka Roberta Metsola ostala bi predsjednica Europskog parlamenta, danska premijerka Mette Frederiksen postala bi predsjednica Europskog vijeća, a estonska premijerka Kaja Kallas preuzela bi dužnost visoke predstavnice EU-A za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (šefica europske diplomacije). “To je tim iz snova”, rekao je diplomat koji je želio ostati neimenovan. “To bi poslalo tako snažnu poruku.” Nikakva odluka još nije donesena i iznenađenja pri podjelama dužnosti nisu rijetkost (Von der Leyen prošli put mnogima nije bila na radaru), pa tako i mnoga imena muških kandidata i dalje kruže. Uz to, odluka o predsjedniku Europskog parlamenta više je na političkim strankama i europskim zastupnicima nego na nacionalnim čelnicima. No ta kombinacija mogla bi imati smisla – u scenariju po kojem čelnici EU-A, većinom muškarci, odluče da to budu sve žene. Komisija i Europski parlament ostali bi u rukama Europske pučke stranke (EPP), socijalisti bi dobili Europsko vijeće, a liberali bi imali potpunu kontrolu nad europskom diplomacijom. To bi bilo tako kada bi EPP i S&D bili prvi i drugi na europskim izborima, a liberali vjerojatno četvrti. Krajnje desni Identitet i demokracija (ID) i desni Europski konzervativci i reformisti (ECR) vjerojatno će dobro proći na europskim izborima. ID bi trebao biti treći, a ECR peti. Nagađa se da bi ECR mogao dobiti dužnost potpredsjednika Komisije.

Ta imena imaju smisla osobito zato što Von Der Leyen i Metsola vjerojatno neće nikamo drugamo. Diplomati također sve ozbiljnije razmatraju mogućnost da Frederiksen zamijeni Charlesa Michela na čelu Europskog vijeća. U kuloarima se također sve više za šeficu diplomacije spominje Kallas, velikim dijelom zahvaljujući zemljopisu. U svjetlu rata u Ukrajini, mnogi čelnici iz istočne Europe smatraju da bi jedno od čelnih mjesta u EU-U trebalo otići u tom smjeru. Kallas je to i sama rekla za Politico prošle godine: “Mi bismo trebali biti na radaru za najviše dužnosti.”

Štoviše, povratak Donalda Tuska – bivšeg predsjednika Europskog vijeća, a sada poljskog premijera – znači da je Poljska najveća europska zemlja s čelnikom iz EPP-A, pa će “jednostavno biti nemoguće izbjeći” da najvišu dužnost dobije netko iz istočne Europe, rekao je europski dužnosnik. Prema tom scenariju istok bi imao Kallas, zapad Von der Leyen, sjever Frederiksen, a jug Metsolu. Dodajte tome Christine Lagarde na čelu Europske središnje banke (ECB) (mandat joj traje do 2027.) i Nadiu Calvino, koja je tek započela mandat na čelu Europske investicijske banke – i žene bi imale sve najmoćnije pozicije u EU-U.

Ništa u EU-U, međutim, nije lako. Za neke na lijevom centru Frederiksen nije dovoljno socijalistkinja s obzirom na strogu dansku politiku prema migracijama, a za neke diplomate Kallas je preoštra glede Rusije, što znači da bi mogla naići na isto protivljenje i kad je riječ o dužnosti šefice europske diplomacije.

EU ne stoji dobro kad je riječ o imenovanju žena na visoke dužnosti, osim u slučaju visokog predstavnika za vanjske poslove s obzirom na to da su žene dva puta obnašale tu dužnost od ukupno tri – Britanka Catherine Ashton i Talijanka Federica Mogherini, prije nego što je Španjolac Josep Borrell preuzeo dužnost nakon posljednjih europskih izbora. ■