PŽ I DA REGISTRACIJE ZA RENT’A’CAR
Što se tiče hrvatskog tržišta automobila, kada se gleda prodaja po regijama, Zagreb je neprijeporan. Znakovito je kako visoko mjesto zauzimaju tzv. porezne oaze, odnosno gradovi koji su “garaže” za rent’a’car te korporacijska vozila. Stoga se nemojte začuditi ako u Osijeku ugledate mnoštvo automobila sa PŽ (Požega) ili pak DA (Daruvar), registracijskim oznakama. Nije tajna da velike tvrtke koje vozila uzimaju na lizing idu u one županije gdje je registriranje vozila jeftinije. Kako je riječ o tisućama automobila, ušteda nije bila. Prva dva mjeseca 2024. dovest će prodajnu sliku u normalu, jer će se ove dvije županije (Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska), plasirati pri dnu liste prodaje po regijama. A od ožujka će se “probuditi” jer kreću nove nabave vozila za ljetnu sezonu. 'Benzinci' su zadržali prvo mjesto, s udjelom u tržištu od 35,3 posto, a na drugom su mjestu hibridni električni automobili s tržišnim udjelom od 25,8 posto. U skupini vodećih tržišta najviše je lani porasla prodaja u Italiji, za 18,9 posto. Slijede Španjolska i Francuska s rastom od 16,7 odnosno 16,1 posto. Njemačka je na začelju sa 7,3-postotnim povećanjem prodaje.
U Hrvatskoj su u cijeloj 2023., prema podacima ACEA-E, registrirana 57.694 nova vozila, 31,3 posto više nego u 2022. Prodaja električnih automobila na baterije porasla je za 19,6 posto, a hibridnih električnih automobila za 57,5 posto. Poskočila je i prodaja 'dizelaša' i 'benzinaca', za 29,3 odnosno za 26,8 posto, pokazuju ACEA-INI podaci.
Sve više auta
Iznesen je još jedan zanimljiv podatak. U Hrvatskoj je broj automobila na tisuću stanovnika u razdoblju od 2012. do 2022. godine povećan za 44,8 posto, na 491, a prosječan broj automobila u Europskoj uniji u istom razdoblju porastao je za 14,3 posto, na 560 automobila, pokazuju podaci Eurostata. Hrvatska je u 2012. godini imala 339 automobila na tisuću stanovnika, a 2022. godine taj je broj narastao na 491.
Italija je 2022. godine bila vodeća država EU-A po broju osobnih automobila na tisuću stanovnika, sa 684 auta, a slijede je Luksemburg sa 678, Finska sa 661 i Cipar sa 658 automobila. S druge strane, Latvija je imala najnižu stopu s 414 automobila na tisuću stanovnika, a slijede Rumunjska s 417 i Mađarska s 424 auta. Podaci pokazuju da su središnje i istočne zemlje EU-A ostvarile visoke stope rasta između 2012. i 2022.
Među zemljama EU-A Rumunjska je ostvarila najveći rast broja automobila na tisuću stanovnika, za 86,2 posto, na 193. U Mađarskoj je taj broj povećan za 123 automobila na tisuću stanovnika, što je rast od 41 posto, a slovačka stopa rasta je 40 posto, na 135 automobila. Što se tiče kamiona, Hrvatska je jedna od tri države EU-A koje su više nego udvostručile njihov broj u promatranom desetljeću, s porastom od 121,5 posto. Ostale dvije države s takvim rastom su Rumunjska sa 127,4 posto i Litva sa 101,8 posto. ■