Fondovi članovima lani zaradili 1,7 milijardi eura

“Liberalizacija ulaganja trebala bi dugoročno povećati mirovinsku štednju”

Zakonske izmjene znatno liberaliziraju i šire mogućnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova (OMF), što bi u dužem roku trebalo povećati i mirovinsku štednju, rečeno je u utorak na konferenciji za medije UMFO-A, pri čemu je istaknuta mogućnost izravnog ulaganja u nekretnine.

Veća kreativnost

S 1. siječnja na snagu su stupile i izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, a iako se još čekaju pojedini pravilnici, pa se o dosta stvari još ne može govoriti, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) Petar Vlaić izdvojio je najvažnije novosti. Tako je istaknuo izjednačavanje zaštitnog dodatka na mirovinu na 27 posto i za članove koji će mirovinu dobivati iz prvog i drugog stupa. "Na taj će se način mirovine iz drugog stupa povećati za 6,75 posto. Mislimo da je zakonodavac tu napravio pozitivnu stvar, a to je ujedno i pokazatelj kako on želi da drugi stup ostane i da vjeruje u njegovu budućnost", ocijenio je Vlaić. Također, novost je da se mogući iznos jednokratne isplate ušteđenih sredstava iz drugog stupa odmah po odlasku u mirovinu povećava na 20 s prijašnjih 15 posto.

Vlaić je pozitivnomm istaknuo liberalizaciju limita ulaganja. "Imat ćemo puno veću mogućnost biti kreativni što se tiče ulaganja, pa će onda na duži rok sigurno biti veći i prinosi", smatra čelnik UMFO-A. Upitan što bi izdvojio od omogućenog šireg spektra ulaganja, Vlaić je rekao da su fondovima, između ostalog, bitne nekretnine, u koje se dosad nije moglo ulagati, a koje bi trebale biti "zaštita pred inflacijom". Kada je riječ o vrstama nekretnina, Vlaić je rekao da se još treba pričekati pravilnike, no i otkrio da se razmišlja o ulaganju u poslovne nekretnine, logističke, možda i komercijalne nekretnine poput šoping-centara, u budućnosti vjerojatno i u stambene nekretnine, no i u nekretninske fondove te dionice nekretninskih tvrtki. Konkretno, kada je riječ o modelu koji bi trebao generirati prinose, fondovi bi nekretnine kupovali te potom iznajmljivali. Između ostalog, Vlaić je bitnim izdvojio i podizanje limita za ulaganje u fondove rizičnog kapitala, a povećavaju se i limiti koji će omogućiti i znatnija ulaganja u hrvatske kompanije. Zakonskim izmjenama se propisuje i obveza ulaganja do pet posto netoimovine Omf-ova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s državnim jamstvom povrata, koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo. Upitan o tome, Vlaić je također rekao da se i u tom segmentu još čekaju pravilnici. "No ne gledamo to negativno. To je moguće još jedna prilika za strateška ulaganja gdje možda postoji nešto veći rizik, no i potencijal za dobru zaradu. Zbog toga i neka garancija dobro dođe", izjavio je Vlaić. Ne smatra da bi građani trebali biti zabrinuti zbog takve izloženosti njihove imovine. "Zašto bi netko pozvao nekog da uloži u nešto što je prerizično", rezonira Vlaić.

U što se ulagalo

Prema podatcima Hanfe, netoimovina Omf-ova na kraju 2023. iznosila je 20,23 milijarde eura, što je 2,7 milijardi eura više, ili 15,3 posto, nego na kraju 2022. godine. Govoreći o rekordnoj prošloj godini, Vlaić je istaknuo da ta imovina čini 28 posto hrvatskog BDP-A, a da su Omf-ovi do sada svojim članovima zaradili osam milijardi eura. Kada je riječ o prošlogodišnjem povećanju imovine za 2,7 milijardi eura, od toga 1,7 milijardi eura čine prinosi, naglasio je Vlaić, dodavši

Izneseni su i podatci o stanju osobnog računa osiguranika s prosječnom plaćom od

1630 eura bruto, koje je s krajem 2023. prosječno iznosilo 22,7 tisuća eura, pri čemu je iznos uplaćenih doprinosa tijekom 20 godina oko 13,7 tisuća eura, a ostvarena zarada devet tisuća eura. U sustavu dobrovoljne mirovinske štednje su 443 tisuće građana, pri čemu netoimovina fondova na kraju prosinca 2023. doseže 1,3 milijarde eura. da je rezultatima doprinos dao i pozitivan makroekonomski okvir u Hrvatskoj, Europi i šire.

Naglašena je i veća diversifikacija portfelja Omf-ova, pa je tako u hrvatske državne obveznice prije pet godina bilo uloženo oko 68 posto imovine, a danas to iznosi oko 51 posto. Razlog pada tog udjela je i što su u međuvremenu počeli padati prinosi na te obveznice, pa se okrenulo ulaganju u druge vrste imovine, napomenuo je Vlaić. S druge strane, poraslo je ulaganje u hrvatske dionice, koje trenutno ukupno iznosi oko tri milijarde eura.

U vezi s godišnjim prinosima Mirexa, oni su nominalno za kategoriju A iznosili 14,9 posto, a realno 9,9 posto, što je, prema Vlaićevim riječima, najviši prinos tog fonda uopće, a postoji od 2014. Godišnji prinos fonda B iznosio je 10,2 posto nominalno, 5,4 posto realno, a Mirexa C četiri posto nominalno, dok je realno zabilježen pad za 0,48 posto, što je posljedica i visoke inflacije u prošloj godini. Kada je riječ o fondu B, ovo mu je treći najbolji rezultat od osnivanja 2002. godine, a u njemu je oko 89 posto ukupne imovine članova, odnosno 18 milijardi eura. ■