Pronalaze se novi načini da se predstavi ono što je vrijedno

U budućnosti će u većim gradovima biti specijalizirane čuvaonice i depoi

DRAMATIČNO POGORŠANO POTRESIMA

Okrugli stol "Izazovi izradbe stalnih postava", na kojem se raspravljalo o projektima novih postava hrvatskih muzeja, održan je u Galeriji Klovićevi dvori, a ministrica kulture i medija rekla je kako se pronalaze novi načini da se suvremenom dobu predstavi ono što je vrijedno.

Obnova muzeja

Uz ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek na skupu su uvodno govorili i predsjednik Hrvatskog muzejskog vijeća Darko Komšo i ravnateljica Muzejskog dokumentacijskog centra Maja Kocijan. Obuljen Koržinek istaknula je kako je stalni postav negdje na razmeđu između onoga što su muzealci kao stručnjaci tijekom svog obrazovanja o stalnim postavima učili i onoga što se danas od stalnih postava očekuje. Naglasila je da danas nisu samo muzeji u stanju pronalaziti nove načine prezentacije onoga što rade i nove načine komuniciranja sa svojom publikom, nego to rade sve kulturne ustanove i klasične kulturne djelatnosti u sličnom stanju.

- Svi pronalaze nove načina da ono što je vrijedno i bogato predstave suvremenom dobu. Od 22 muzeja u nadležnosti Ministarstva kulture i medija RH 15 ih se nalazi u nekoj fazi ili finalizaciji stalnoga postava ili zna da u taj proces treba krenuti, i to je povijesni trenutak za muzejsku struku - rekla je ministrica i ocijenila kako je najveći pokretač tih muzejskih aktivnosti bio, nažalost, katastrofalni potres, te da su naši muzeji uglavnom završili konstrukcijsku obnovu, pa se može razgovarati i o stalnim postavima.

Ministrica je istaknula da se izvan središnjega dijela Hrvatske obnavljaju muzeji za koji su sredstva osigurana Nacionalnim programom oporavka i otpornosti za energetsku obnovu, a otvara se i natječaj iz Višegodišnjeg nacionalnog okvira za temeljnu kulturnu infrastrukturu, na koji će se prijaviti velik broj hrvatskih muzeja. Naglasila je kako su u potresu, bez većih šteta, uspjeli zbrinuti sve inventare muzeja, a u središnjoj Hrvatskoj je u najvećoj mjeri završila ili je u fazi završetka konstrukcijska obnova muzeja.

- Preko Ministarstva kulture i medija obnavljalo se oko 400 pojedinačnih objekata, samo iz Fonda solidarnosti 293 objekta, a dio je obnavljan nacionalnim sredstvima. Preko Ministarstva su kroz Fond solidarnosti uspjeli povući sredstva za sve zgrade koje su se obnavljale, više od 470 milijuna eura. Ono što se nije stiglo završiti za složene objekte, taj dio konstrukcijske obnove završava se nacionalnim sredstvima. Već su potpisani ugovori iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti, a Ministarstvo će s oko 600 milijuna eura nastaviti financirati obnovu 100 zgrada. Ako je nekad prije dotok financijskih sredstava bio glavni razlog što nismo pristupali izradbama novoga postava, onda danas sa svim ovim izvorima financiranja to više ne može biti isprika - zaključila je ministrica kulture.

Stanje dramatično

Naglasila je kako je upravo ovo trenutak kada tema stalnoga postava treba dominirati stručnim muzejskim radom.

- Za zagrebačke muzeje uspjeli smo trajno riješiti pitanje pohrane i čuvaonica hangarima koji su uređeni u Kerestincu te čuvaonice i depoe koji se uređuju u Jaski - rekla je Obuljen Koržinek i najavila da će u budućnosti u većim gradovima biti napravljene specijalizirane čuvaonice i depoi, a u manjim sredinama inicijativa je da različite ustanove rade i polažu u zajedničke depoe. - Nalazimo se u povijesnom trenutku, pa očekujem da mu kao struka odgovorite. Shvatite kako imate jedinstvenu prigodu u komunikaciji jedni s drugima, pa pratite međunarodna iskustva, uspostavite međunarodnu suradnju, uvažavajući i uvijek polazeći od hrvatskih posebnosti - istaknula je ministrica kulture. Predsjednik Hrvatskoga muzejskog vijeća Darko Komšo napomenuo je da, prema istraživanju, trećina hrvatskih muzeja nema postav, a od onih koji ga imaju 32 posto ih je starosti do 20 godina i više od pola stoljeća.

- Stanje je dramatično pogoršano potresima, koji su oštetili zgrade brojnih muzejskih ustanova. Nužno je naći kompromis između muzeja, kralježnice nacionalnog ili regionalnog identiteta, institucije koja akumulira znanje, sjećanje i baštinu određenog područja, te gospodarske održivosti ustanove. Nije važno da posjetitelji samo dođu u muzej nego da se u njega uvijek iznova i vraćaju, a to je moguće samo ako je muzej živo tkivo i ako korespondira sa suvremenim interesima i potrebama - rekao je Komšo. U panel-raspravi nakon izlaganja sudjelovali su Danira Bilić iz Hrvatskoga športskog muzeja, Mateja Brstilo Rešetar iz Hrvatskoga povijesnog muzeja i Anadra Grčić Budim iz Muzeja "Ivan Meštrović". ■