Penali za specijalizante više neće iznositi 50 tisuća, nego 7000 eura
Ministarstvo zdravstva najavilo je u utorak kako je započetim postupkom internetskog savjetovanja za nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti učinjen korak bliže odlasku tzv. robovlasničkih ugovora specijalizanata u povijest.
Ističu kako se uvode obvezni aneksi svim prijašnjim ugovorima koji su aktivni, onima prema kojima je specijalizacija u tijeku te onih nakon što je specijalizacija završila, a ugovor još aktivan zbog izjednačavanja obveza prema zdravstvenoj ustanovi. Važna je izmjena i da u trošak specijalizacije ulazi samo stvarni trošak edukacije bez troška rada. "Da je riječ o važnom iskoraku govori usporedba visine penala koji su prije iznosili 50.000 eura, dok je je sadašnji prijedlog u e-savjetovanju 7000 eura", ističe se u priopćenju Ministarstva zdravstva. "U izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti u e-savjetovanju ostaje i mehanizam prelazaka specijalizanata odnosno specijalista u drugu zdravstvenu ustanovu bez troškova svoje specijalizacije ako uz suglasnost jednog i drugog poslodavca i Ministarstva zdravstva ostaju u sustavu javnog zdravstva", navodi Ministarstvo.
Ministar zdravstva Vili Beroš dodaje kako će naglasak biti na nagrađivanju i motiviranju djelatnika na ostanak u zdravstvenim ustanovama u sredinama gdje je njihova specijalnost deficitarna. Navedene izmjene samo su početak i dio novog modela upravljanja ljudskim potencijalima u zdravstvenom sustavu, kaže Beroš.
“Radi se analiza donošenja mogućih mjera stimulacije za specijaliste koji ostaju u radnom odnosu za cijelo vrijeme ugovorene obveze rada i duže. Nadalje, predloženom reformom sustava plaća, u travnju ove godine podignut će se plaća specijalizanata u odnosu prema postojećoj plaći za gotovo 12 posto, a u odnosu prema 2016. godinu za čak 60 posto", navodi Beroš. Vlada je, kaže, povećala plaće specijalizantima za 43 posto od 2016. do 2023., što je jasan pokazatelj da su im budući, kao i postojeći liječnici, važan orijentir u daljnjoj reformi zdravstvenog sustava s pacijentom u fokusu. Naglašava i da je zbog postojećeg trenda odljeva kadra u veće zdravstvene ustanove i privatni sektor određena ugovorna obveza nužna jer se u suprotnom narušavaju temelji dostupnosti zdravstvene zaštite u manjim sredinama te ulaganja države u specijaliste od kojih sve više kadrovski profitiraju privatne zdravstvene ustanove. "Kao ministar zdravstva ne želim biti zapamćen kao grobar javnog zdravstvenog sustava! Stoga se i dalje borim za interese naših pacijenata kao i daljnji tijek sveobuhvatne reforme javnog zdravstvenog sustava, bez obzira na pokušaj politiziranja zdravstva od pojedinaca koji se očigledno vode nekim drugim interesima", napominje Beroš.
Podsjetimo i da su reprezentativni sindikati u zdravstvu objavili kako nastavljaju pripremati sindikalne akcije jer nisu zadovoljni predloženim koeficijentima za taj sektor, pri čemu Hrvatski liječnički sindikat (HLS) poručuje da će se u iduća dva tjedna detaljno očitovati o nacrtu uredbe o koeficijentima za plaće javnih službenika. Ministar Beroš nedavno je izjavio da je u 2023. Vlada donijela uredbu kojom je trošak za plaće u zdravstvu povećan za 226 milijuna eura, te da su plaće podignute za oko 62 posto zdravstvenih radnika. Ove će se godine svim kategorijama radnika u zdravstvu dodatno podignuti plaća, što prema sadašnjim preliminarnim proračunima iznosi 230 milijuna eura na godišnjoj razini, najavio je. H/D.PAV. ■