Iz Osijeka u posljednjih deset godina oko 80 % igrača otišlo bez odštete
Jedini naš klub koji ima transfernu vrijednost igrača vrlo blizu njihovoj tržišnoj vrijednosti jest Dinamo, tvrdi Alajbeg
Koliko su dobre procjene vrijednosti igrača Supersport HNL-A na mrežnoj stranici Transfermarkt? Tema je to analize čiji je autor Denis Alajbeg, financijski i ekonomski stručnjak, a objavio ju je Institut za javne financije. Analizirajući domaće prvoligaške klubove u razdoblju od deset sezona, utvrđeno je kako većina igrača napušta svoje klubove bez plaćene odštete. Zbog toga je ukupna vrijednost transfera oko 40 % niža od procjene ukupne tržišne vrijednosti koju su ti igrači u trenutku odlaska imali na Transfermarktu, nogometnoj stranici fokusiranoj na posljednje transfere igrača i njihove vrijednosti. Međutim, ako se u obzir uzmu samo transferi s plaćenom odštetom, njihova se vrijednost gotovo potpuno podudara s Transfermarktovom procjenom tržišne vrijednosti, navodi se u analizi. Vjerojatnost plaćenoga transfera povećava se s rastom tržišne vrijednosti, a veća vrijednost igrača, pogotovo iznad milijun eura, povećava i točnost procjene vrijednosti samoga transfera, ukratko su zaključci analize.
Debeli minus
Prodaja igrača izuzetno je važan izvor financiranja većine hrvatskih prvoligaških nogometnih klubova. Zoran Bubaš i Bojan Morić Milovanović iz Instituta za javne financije te Denis Alajbeg iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa su u još jednoj analizi, onoj iz 2022. godine, pokazali da se domaći klubovi uglavnom ne mogu financirati iz "čistih" nogometnih prihoda, poput televizijskih prava, ulaznica, sponzorstva i drugih komercijalnih prihoda. Bez transfera razlika između ukupnih poslovnih prihoda i rashoda klubova HNL-A, Dinama, Hajduka, Rijeke, Osijeka, Gorice, Lokomotive, Slaven Belupa i Istre, konzistentno je negativna, te od 2018. do 2022. iznosi oko 37 milijuna eura godišnje. To je velika svota i u relativnome smislu jer operativna marža HNL-A (omjer dobiti i prihoda bez transfera) u tome je razdoblju duboko negativna i prosječno iznosi - 66 % godišnje. Za usporedbu, prosječna operativna marža vodećih 20 europskih liga u posljednjih je nekoliko godina iznosila oko - 10 %, a ostalih liga oko - 30 %. Domaći su klubovi te velike gubitke u cijeloti pokrili netotransferima (razlika između vrijednosti izlaznih i ulaznih transfera), koji su od 2018. do 2022. prosječno godišnje iznosili 37,25 milijuna eura na razini lige. Važnost prodaje talenata vidljiva je i u udjelu netotransfera u ukupnim poslovnim prihodima, koji za HNL iznosi 70 %. To je, prema Uefa-inim podatcima, čini ligom koja najviše ovisi o transferima u Europi, jer prve sljedeće lige – Portugala, Rumunjske i Slovenije – imaju udio netotransfera u prihodima od oko 30 %.
Kako su izlazni transferi od ključne važnosti za uredno funkcioniranje naših nogometnih prvoligaša, procjene trenutne vrijednosti njihovih igrača na stranici Transfermarkt pozorno se prate. Inozemna istraživanja najčešće potkrepljuju tezu da procjene vrijednosti nogometaša s Transfermarkta relativno dobro odražavaju njihovu transfernu vrijednost, a Denis Alajbeg u radu "Procjene vrijednosti igrača HNL-A na Transfermarktu" ispitao je vrijedi li ta spoznaja i za HNL. S Transfermarkta su prikupljeni podatci o tržišnoj i transfernoj vrijednosti za ukupno 1689 igrača koji su od početka ljetnoga prijelaznog roka sezone 2013./2014. do završetka zimskoga prijelaznog roka sezone 2022./2023. iz hrvatskih prvoligaških klubova otišli u inozemstvo ili u druge domaće klubove. Transferi s plaćenom odštetom čine manji dio uzorka, bilo ih je samo 261 (15,5 %). Ostalih 1428 igrača (84,5 %) klubove je napustilo bez odštete. To se poklapa s podatcima iz FIFA-E da se na međunarodnoj razini samo 13 - 14 % transfera sklapa uz financijsku kompenzaciju. Prema Transfermarktu, ukupna tržišna vrijednost svih 1689 igrača u trenutku odlaska bila je 857,1 milijun eura, a ukupan iznos poznate plaćene naknade bio je 522,4 milijuna eura. Dakle, klubovi su za igrače koji su ih napustili dobili čak 335 milijuna eura manje (–39,05 %) od iznosa koji je Transfermarkt navodio kao njihovu tržišnu vrijednost. No ako se gledaju samo transferi s plaćenom odštetom (njih 261), pokazuje se da je Transfermarkt izuzetno dobro procijenio ukupnu tržišnu vrijednost igrača, jer je transferna vrijednost od 522,4 milijuna eura bila gotovo identična tržišnoj od 514,6 milijuna eura. Drugim riječima, ako je poznato da će za igrače biti plaćena naknada, onda je njihova tržišna vrijednost na Transfermarktu dosta dobra procjena ukupnoga iznosa njihovih budućih transfera, bar u agregiranome smislu, navodi Alajbeg.
Mladi - zlatna žila
U Hrvatskoj jedini klub koji ima ukupnu transfernu vrijednost igrača vrlo blizu njihovoj tržišnoj vrijednosti jest Dinamo. On je u deset sezona od transfera uprihodio gotovo jednak iznos (251 milijun eura) onome koji je Transfermarkt navodio kao tržišnu vrijednost igrača u trenutku kada su napuštali klub (261 milijun). Iako se često spominjalo kako su bivši gazda kluba Zdravko Mamić i Dinamo pumpali vrijednost igrača, studija pokazuje drukčije. U praksi to znači da uprava Dinama ima osnove smatrati kako tržišna vrijednost momčadi prema Transfermarktu relativno dobro odražava potencijalni utržak od mogućih prodaja igrača. "Hajduk bi, s druge strane, trebao biti nešto oprezniji kada tumači vrijednost svoje momčadi na Transfermarktu; u posljednjih je deset godina ukupna vrijednost realiziranih transfera bila niža od tržišne vrijednosti igrača gotovo 30 %. Rijeka bi mogla kalkulirati s mogućim diskontom na tržišnu vrijednost momčadi i do 40 %, Osijek do 45 %", stoji u analizi. Potvrđeno je da iz rezultatski manje uspješnih domaćih klubova dosta igrača odlazi bez odštete, ali to vrijedi čak i za najbolje i najpopularnije hrvatske klubove: iz Dinama je u posljednjih deset godina i do 60 % igrača otišlo bez naknade, iz Hajduka i Rijeke do 70 %, a iz Osijeka do 80 %. "Za domaće je klubove reinvestiranje transfernih prihoda u infrastrukturu, tehnologiju i struku, kao i stalno razvijanje novih mladih igrača i njihovo promoviranje u prvim momčadima, od egzistencijalne važnosti. Bez toga bi se priljev talenata mogao ozbiljno usporiti, a time i zlatna žila koja domaće klubove drži financijski održivima", zaključuje se u radu Denisa Alajbega. ■
Hrvatski klubovi, bar oni koji nisu privatni, ne mogu opstati bez transfera igrača