Službeniku sa srednj spremom najniža pl
Broj radnih mjesta u državnoj službi smanjen je na
Uredba o koeficijentima za obračun plaća u državnim i javnim službama donosi povećanje gotovo svim zaposlenicima u prosjeku za 13,5 posto, znatnije za višu stručnu spremu i deficitarna zanimanja te jednake plaće za poslove iste složenosti, istaknuto je u četvrtak na njezinu predstavljanju. Prijedloge su predstavili ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica te ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Prikazani su novi koeficijenti najzastupljenijih radnih mjesta u državnoj i javnim službama, s učincima reforme na plaće. Povećanje plaća za 244 tisuće zaposlenih državni će proračun stajati 880 milijuna eura. Sindikati imaju 15 dana za dostavu mišljenja, a dio ih je već izrazio nezadovoljstvo i najavio mogućnost štrajka. Ministar Malenica pojasnio je kako su radi jednostavnije i pravednije kategorizacije spojena radna mjesta iste ili slične složenosti te je broj radnih mjesta u državnoj službi smanjen s 1575 na 862, a u javnim službama s 965 na 400. Naglasio je ciljeve koji bi trebali biti ostvareni ovom reformom, a to su jednake plaće na poslovima iste složenosti, veće povišice za deficitarna zanimanja, objektivno vrednovanje radnih mjesta i uspostava vijeća za praćenje sustava plaća u kojemu će biti i predstavnici sindikata. Dodao je i kako najniža prosječna plaća za radna mjesta službenika sa srednjom stručnom spremom iznosi 1000 eura.
Primjerice, novi koeficijent za mjesto sudskog savjetnika bit će 2,15 (sadašnji je 1,552), čime bi netoplaća iznosila 1629 eura. Katastarski referent imat će koeficijent 1,8 i plaću od 1382 eura, porezni dobiva koeficijent 1,72 i plaću od 1326 eura, carinik 1,58 i netoplaću 1227 eura, pravosudni policajac 1,58 i 1227 eura, a policijski službenik 1,60 i netoplaću od 1241 eura. Povećani su koeficijenti i inspektorima, na 1,80, kojima će netoplaća biti 1382 eura, informatičkim savjetnicima (2,05) raste na 1558 eura, zapisničarima u tijelima sudbene vlasti (1,4) na 1100 eura, referentima (1,38) 1086 i namještenicima IV. vrste (1,06), kojima će netoplaća iznositi 870 eura.
Uredbu koja se odnosi na plaće u javnom sektoru predstavio je ministar Piletić. Naveo je kako bi novi koeficijent učitelja i nastavnika bez napredovanja trebao iznositi 1,97. Nastavnicima koji napreduju u
PLAĆE U PROSJEKU RASTU ZA 13,5 POSTO
zvanje mentora koeficijent bi iznosio 2,17, savjetnicima 2,38, a nastavnicima u najvišem, zvanju izvrsnog savjetnika, koeficijent bi bio 2,62. Kada je riječ o ravnateljima škola, novi koeficijent iznosio bi od 2,60 do 3,00, a ravnatelj izvrsni savjetnik u školi s najvećim brojem učenika imao bi koeficijent 3,99. Koeficijent asistenata na fakultetima bio bi isti kao i za nastavnike u školama koji nisu napredovali - 1,97. Za docente se predlaže 2,80, za izvanredne profesore 3,10, a za redovite 3,60. Dekani fakulteta sa do 200 zaposlenih imali bi koeficijent 4,00, dekani na fakultetima s 200 - 500 zaposlenih 4,50, a oni s više od 500 zaposlenih 4,60. Za prorektore se predlaže koeficijent 5,30, a za rektore 6,00.
Kada je riječ o zdravstvu, ukupno prosječno povećanje za sve djelatnike bit će 11,8 posto, a ide u rasponu od 6 do 35,8