GLOBALNA EUROPA

Ovogodišnji izbori za Europski parlament mogli bi rezultirati oštrim političkim zaokretom udesno, s većim brojem glasova za populističke ekstremno desne stranke diljem Unije, a zastupnička mjesta mogle bi izgubiti stranke centra, ljevice i zelenih. Pokazala je to analiza Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), paneuropskog think-tanka, nazvana "Oštar zaokret udesno: Prognoze izbora za Europski parlament 2024.".

Velike posljedice

Antieuropski populisti vjerojatno će zasjesti na vrh ljestvica u devet zemalja članica - Austriji, Belgiji, Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj i Slovačkoj. Na drugom ili trećem mjestu mogli bi biti u Bugarskoj, Estoniji, Finskoj, Njemačkoj, Latviji, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj i Švedskoj.

“Analiza bi trebala poslužiti kao poziv na buđenje europskim kreatorima politike", kažu politolozi Simon Hix i Kevin Cunningham, koautori izvješća za ECFR. Ističu kako bi implikacije takve raspodjele glasova bile dalekosežne jer bi sljedeći saziv Europskog parlamenta mogao blokirati zakone o tzv. Zelenom planu i zauzeti tvrđi stav prema drugim područjima u nadležnosti EU-A, uključujući migraciju, proširenje i podršku Ukrajini. "Prema našim prognozama, gotovo polovinu zastupničkih mjesta dobit će zastupnici izvan sadašnjih 'velikih koalicija'. Unutar Europskog parlamenta populistička koalicija kršćanskih demokrata, konzervativaca i radikalnih desničarskih zastupnika mogla bi se prvi put probiti kao većinska. Oštar zaokret udesno će vjerojatno imati velike posljedice na politike na europskoj razini, a što može utjecati na vanjskopolitičke postupke Europske unije, posebno na pitanja zaštite okoliša, u kojima bi se nova većina mogla suprotstaviti težnjama EU-A da se uhvati u koštac s klimatskim promjenama", navodi se u analizi ECFR-A.

Pogođene bi mogle biti i nacionalne politike, posebice u Mađarskoj, Italiji, Slovačkoj, Švedskoj, ali i u Nizozemskoj, ako Slobodarska stranka Geerta Wildersa zasjedne na čelo vlade, jer bi mogla jačati osovina koja pokušava ograničiti utjecaj EU-A iznutra. Također, upozoravaju politolozi, mogući povratak Donalda Trumpa na vlast u SAD-U i desničarska koalicija u Europskom parlamentu mogli bi rezultirati odbacivanjem strateške međuovisnosti i međunarodnih partnerstava u obrani europskih interesa i vrijednosti.

Glasovi u Hrvatskoj

Prema prognozi ECFR-A, glavne političke skupine u EP-U - Europska pučka straka (EPP), potom Savez socijalista i demokrata (S&D), centristička Renew Europe (RE) i Zeleni (G/EFA) mogle bi izgubiti određeni broj parlamentaraca. Radikalnija ljevica, a posebno populistička desnica, uključujući Klub zastupnika europskih konzervativaca i reformista (ECR) i krajnje desničarski klub Identitet i demokracija (ID), mogli bi izići kao glavni pobjednici. EPP će vjerojatno ostati najveća politička skupina, zadržati moć određivanja dnevnog reda i utjecati na izbor sljedećeg predsjednika Europske komisije, ali će populisti, posebno iz radikalne desnice, imati više moći nego ikada prije. Primjerice, stranka Braća Italije Giorgie Meloni povećat će broj zastupnika na 27, a francuska stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen na putu je da osvoji rekordnih 25 mjesta. U Austriji se predviđa da će radikalno desna Slobodarska stranka (FPÖ) udvostručiti broj svojih zastupnika na šest, a Alternativa za Njemačku (AFD) također bi mogla gotovo udvostručiti svoju zastupljenost, na 19 mjesta.

Krajnje desničarski Klub Identitet i demokracija mogao bi dobiti još 40 mjesta, te narasti na ukupno 98 zastupnika, što bi ga učinilo trećom političkom snagom i otvorilo mogućnost stvaranja koalicije "populističke desnice" (EPP, ECR i

Autori izvješća ECFR-A pozvali su kreatore politika da obrate pozornost na trendove koji pokreću trenutne obrasce glasanja u Europi i razviju jasne narative koji se bave nužnošću “globalne Europe u sve napetijoj i opasnijoj geopolitičkoj klimi”. “Izbori u lipnju, za one koji žele vidjeti više globalno orijentiranu Europu, trebali bi se usmjeriti na očuvanje i jačanje pozicije EU-A”, rekao je Hix. Dodaje kako bi u predizbornim kampanjama građanima trebalo dati razloga za optimizam i one bi trebale govoriti “o prednostima multilateralizma”.

ID) sa 49 posto zastupnika u novom Europskom parlamentu. Projekcije su da će sadašnja koalicija "lijevog centra" (S&D, G/EFA i ljevica) doživjeti pad broja zastupnika s 36 na 33 posto ukupnog broja, a glavna koalicija "desnog centra" (EPP, RE i ECR) past će s 49 na 48 posto. Veliku bi ulogu mogo imati mađarski Fidesz, navode autori izvješća, te dodaju kako bi stranka mađarskog premijera Viktora Orbana trebala osvojiti 14 mjesta i mogla bi - pridruživanjem nacionalno-konzervativnom klubu ECR - postati treća najveća skupina. Ako se to dogodi, ECR i ID zajedno bi imali gotovo 25 posto zastupnika, više nego EPP i S&D. Predviđa se i da će sadašnja "superkoalicija" mainstream stranaka (EPP, S&D i RE) sa 60 posto zastupnika pasti na 54 posto. Prognoze glasanja u Hrvatskoj, koja ima 12 zastupnika u Europskom parlamentu, govore da će šest mjesta osvojiti EPP (HDZ), dva zastupnika Savez socijalista i demokrata (SDP), po jedno mjesto dobivaju Identitet i demokracija i Klub zastupnika europskih konzervativaca i reformista, a dva klub zelenih stranaka. ■