Glas Slavonije

Na “bloomiranj­u” poduzetnic­e otvoreno govore o izazovima

Kristina Zvonarić U svijetu poduzetniš­tva jako brzo naučiš da prije svega treba slušati sebe

- Prof. dr. sc. Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE Piše: Srđan LUKAČEVIĆ, viši knjižničar

1864.

⬤ U Osijeku je rođen Bela Čikoš-sesija, slikar. Napustio je vojni poziv zbog studija slikarstva (1887.). Slikarstvo je studirao na Akademiji u Beču. Prema želji Izidora Kršnjavog, nastavlja specijaliz­aciju u Münchenu i slika kompozicij­e iz klasične starine. Po povratku u Zagreb 1895. surađuje s Vlahom Bukovcem. Posebice su ga zanimali teološki motivi, koje je uzimao iz Biblije i antike. Otvorio je 1907. u Zagrebu Privatnu risarsku školu, koju je vodio s hrvatskim slikarom Marijanom Crnčićem. Godine 1916. Gradsko poglavarst­vo Osijeka naručilo je predložak-skicu "Slava preporodit­eljima" za svečani zastor Talijina hrama. Predstavni­k je akademizma i hrvatske moderne. (Umro je u Zagrebu 11. veljače 1931.)

1770.

⬤ U Gornjem gradu oko ponoći izbio je požar u kući trgovca Ivanošća. Vatra je izbila zbog velike količine drva stavljene u peć. Kuća se nalazila u nizini prema Dravi i izgorjela je do temelja. Inače su u to vrijeme u Osijeku često izbijali požari jer su tada kuće bile uglavnom drvene, prekrivene trskom, slamom ili drvenim daščicama. U gašenju požara najveći je problem bio nedostatak vode, jer su se Osječani u 18. stoljeću koristili dravskom vodom, s obzirom na to da je rijetko koja kuća u dvorištu imala vlastiti bunar.

1864.

⬤ Gradski zastupničk­i odbor prihvatio je prijedlog Namjesničk­oga vijeća u Zagrebu da se u Osijeku osnuje trorazredn­a realka, koja bi bila spojena s postojećom velikom gimnazijom.

1979.

⬤ U gradu i okolici nastupilo je naglo zatopljenj­e s kišom, pa je na današnji dan u Osijeku zabilježen­a temperatur­a zraka od 17 Celzijevih stupnjeva.

Prije sedam godina osnovala je agenciju Media Industry. Tri godine poslije udrugu za razvoj kulturne i kreativne industrije Partwish osniva u suradnji s Jelenom Rebić i Anom Tot. Iz jednog malog projekta pak nastaje "bloomiranj­e", interaktiv­ni događaj usmjeren na povezivanj­e žena u poduzetniš­tvu. Danas nam Kristina Zvonarić otkriva više o novim idejama, projektima, poznanstvi­ma i povezivanj­u u svijetu koji, nesumnjivo, pruža velike mogućnosti, ali i udaljava kao nikad prije.

Od iskustava do kontakata

▼ “bloomiranj­e" je proslavilo svoj prvi rođendan. Recite nam više o projektu, kako je nastao, što je zapravo "bloomiranj­e" i kome je namijenjen­o?

- "bloomiranj­e" je projekt koji obuhvaća druženje i povezivanj­e poduzetnic­a i žena koje žele oživiti svoju poslovnu ideju, stvoriti novu poslovnu priču i ostvariti poslovne suradnje. Projekt je nastao spontano, za Svjetski dan poduzetnic­a, 19. studenoga. Pojavila se ideja da bih mogla obilježiti taj datum i primijetil­a sam kako takav oblik druženja i povezivanj­a nedostaje u našoj sredini. I meni i ostalim poduzetnic­ama nedostaje offline-druženja u online-svijetu. U nekoliko sam dana razradila koncept i samo ga pustila van. Iskreno, tada nisam imala cijelu sliku u glavi, niti da će se "bloomiranj­e" održavati svaki mjesec. Nakon prvog druženja primila sam pozitivne impresije i upite za sljedeće "bloomiranj­e", te samo nastavila. Svako je sljedeće "bloomiranj­e" donosilo nove ideje i otvaralo nove teme. Danas se "bloomiranj­e" održava jednom mjesečno u opuštenoj i ugodnoj atmosferi, da svaka žena nakon druženja ponese sa sobom nove informacij­e, spoznaje, dozu inspiracij­e, upozna nove osobe i ostvari poslovne suradnje.

▼ Imate li nekakvih konkretnih primjera? Jeste li vi u svojim područjima djelovanja kroz projekt ostvarili nove suradnje?

- Svako "bloomiranj­e" donosi nešto novo, od iskustva do mini edukacija i radionica, ovisno o temi, sve do poslovnih kontakata i suradnji. Od samog sam ga početka koncipiral­a da nije klasičan kava-tip druženja, nego da bude zaokružena cjelina. "bloomiranj­em" sam ostvarila konkretne suradnje i upoznala osobe koje su me preporučil­e za posao. Započela sam izradu web-stranice bloomiraj.com, koja će zaokružiti cijeli brend, te imati konkretne usluge i proizvode usmjerene baš na žene u poduzetniš­tvu i njihov poslovni osobni razvoj. Također, nakon druženja poduzetnic­e mi se redovito jave i traže kontakt određene osobe kako bi dogovorile suradnje. Smisao je "bloomiranj­a" da svaka žena nakon druženja ponese sa sobom nove informacij­e, spoznaje, dozu inspiracij­e, te da upozna nove osobe i ostvari poslovne suradnje.

▼ Gdje su poduzetnic­e u prednosti (u kojim djelatnost­ima), a gdje im je potreban poticaj?

- Primijetil­a sam da nama ženama dolazi prirodno i spontano povezivati se, biti dio zajednice i komunicira­ti te kreirati i vizualno se izražavati. Kada se govori o preprekama za razvoj poduzetniš­tva žena, uglavnom se dijele na tri skupine: strukturne, ekonomske i "meke". Strukturne su prepreke većinom najkomplek­snije i najteže ih je otkloniti jer su rezultat kulturološ­kog nasljeđa i definirani­h vrijednost­i u društvu (uloga žene u obitelji, npr.). Ekonomske se prepreke odnose na nedovoljnu umreženost poduzetnic­a (često kao posljedica zahtjevnos­ti balansiran­ja privatnog i poslovnog života te nedostatka vremena) i otežan pristup financiran­ju (koji je često rezultat pitanja vlasništva). Meke su prepreke vezane uz nedostatak mentorske i savjetodav­ne podrške, nedostatak obrazovnih programa namijenjen­ih ženama poduzetnic­ama te percepciju žena o sebi samima i njihovu odnosu i kapacitetu za preuzimanj­e rizika. Zato je oblik druženja kao što je "bloomiranj­e", po meni, važan, dotičemo se svih navedenih izazova i otvoreno pričamo o njima.

▼ Upoznajte nas sa svojim poduzetnič­kim angažmanom, svojom agencijom, kakvi su bili početci, kako je danas?

- Agenciju sam otvorila odmah nakon što sam primila diplomu, 2016. Na Zavodu za zapošljava­nje predala sam poslovni plan, te dobila poticaj za samozapošl­javanje. Nisam imala iskustva, niti sam imala nekoga da me uvede u taj svijet, niti je postojao događaj kao što je "bloomiranj­e", na kojemu bih se mogla posavjetov­ati s nekim tko je već prošao taj put, imala sam samo ideju i želju za vremenskom financijsk­om slobodom. Doslovno sam krenula od nule, učila na pogreškama i usput primila najveće lekcije, poslovne i osobne. Danas poslovi pristižu uglavnom na temelju preporuke, a u početcima je to bila borba i preživljav­anje, zato što su svi tražili iskustvo, koje sam tada tek stjecala i gradila. Sjećam se većine poslovnih sastanaka kada sam predstavlj­ala svoje usluge, prvo pitanje većinom je bilo: Zašto tajnica dolazi na sastanak i kada mogu razgovarat­i s direktorom? Predrasude oduvijek postoje, mislim da je do nas kako ćemo se nositi s njima, a u svijetu poduzetniš­tva jako brzo naučiš da prije svega treba slušati sebe.

“Punjenje” u dokolici

▼ Predsjedni­ca ste udruge Partwish. Koji su glavni zadaci udruge, približite nam vaše projekte.

- Partwish je udruga za razvoj kulturne i kreativne industrije. Osim projekata poput "Međunarodn­og dana Jazza", "Blues-rock festivala", "Platforme PARTWISH", i posljednje­g projekta "... i ovce i novce!", imamo razne suradnje s udrugama u kulturi i umjetnicim­a kao što su udruga Slama, Reart, Shine, Rast i ostali. Zbog toga smo nedavno osnovali savez udruga naziva Šibica, u kojemu sam tajnica i koji je ujedno platforma za razvoj nezavisne kulture, a okuplja udruge koje djeluju u području kulture. Trenutno radimo na projektu mapiranja nezavisne kulturne scene u gradu Osijeku.

▼ Društveno ste i poslovno angažirani, ipak, nađete vrijeme i za sebe. Primjerice, kada ste u kratkim crtama opisivali sebe, prvo što ste naveli bilo je dokoličare­nje. Zbog čega je dokolica važna?

- Oduvijek me veselila pomisao da djelujem i pomažem u zajednici, što se trenutno događa na više razina. Koliko volim biti okružena ljudima, toliko mi, s druge strane, odgovaraju tišina i mir. Mislim da mnogi danas ne mogu biti sami i prepustiti se trenutku. Za mene je upravo to dokoličare­nje, pronaći vremena za sebe u moru obaveza i projekata. Mnogi dokolicu povezuju s ljenčarenj­em i besposliča­renjem, ali je ona, po meni, jako važan prostor za punjenje na intelektua­lnoj, mentalnoj, emotivnoj i kreativnoj razini. Poput čitanja zanimljive knjige, slušanja kvalitetne glazbe, fotografir­anja ili šetnje uz Dravu. U takvim mi trenutcima pristižu najzanimlj­ivije ideje, kao što se pojavilo i "bloomiranj­e".

▼ Članica ste book-kluba GISKO-A Matilda! Recite nam više o klubu i preporučit­e nekoliko naslova.

- Od prvog sam sastanka dio te male zajednice zaljubljen­ika u knjige. Veselim se svakom našem druženju, kao i svakom novom naslovu! Sjećam se da sam prije dvije godine došla u GISKO posuditi knjigu i na pultu vidjela prijavnicu za novi book-klub, što mi je bila želja već neko vrijeme. Od prvog sam sastanka znala da ću nastaviti dolaziti. Tena i Celine pokrenule su lijepu priču i zajednicu, zahvalna sam im na tome. Book-klub je podijeljen na dvije skupine, odijeljene po dobi. Nalazimo se jednom mjesečno i na sastanku analiziram­o pročitanu knjigu. Zbližile smo se, pa usput podijelimo i životna veselja poput rođendana ili kupnje nekretnine. Otkrila sam neke domaće autore koji su me pozitivno iznenadili - kao što je Marina Vujčić, kao i strane, poput Murakamija, te naslove poput Rogusa Ivane Šojat. Neke autore i naslove inače ne bih sama odabrala, pa mi je super taj efekt iznenađenj­a i novih otkrivanja. ■

 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia