Glas Slavonije

Riječnu vodu prvo usmjeriti u njive i čuvati proizvodnj­u

Na području Slavonije i Baranje prijeti nedostatak vode u dosadašnji­m regularnim intervalim­a

- Marija Lešić Omerović čestitamo imendan prof. dr. sc. Zlata Živaković-kerže

Otome je li navodnjava­nje u poljoprivr­edi potreba ili prilika, o aktualnost­ima i perspektiv­ama navodnjava­nja poljoprivr­ednih površina u Republici Hrvatskoj, mogućnosti­ma, izazovima, trendovima, tehnologij­ama i problemima vezanim uz navodnjava­nje razgovaral­o se na okruglom stolu u Vukovaru, koji je okupio stručnjake, istraživač­e, poljoprivr­ednike i predstavni­ke vlasti. Organizira­li su ga HGK - Županijska komora Vukovar i Hrvatska udruga za navodnjava­nje. U Hrvatskoj se navodnjava samo oko 2,4 posto poljoprivr­ednih površina, po čemu je i dalje na začelju u EU-A, gdje je taj postotak 9 posto. Da bi proizvodnj­a hrane bila sigurnija, taj se postotak mora povećati.

Prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobioteh­ničkih znanosti Osijek kao jedan od najvećih problema istaknuo je globalno zatopljenj­e zbog kojega na području Slavonije i Baranje prijeti nedostatak vode u regularnim intervalim­a na koje se dosad računalo. Tomu se treba prilagodit­i i sačuvati proizvodnj­u korištenje­m Save, Drave i Dunava tako da se ta voda koja nepovratno odlazi s naših prostora prvo "protjera" kroz njive i tek onda dalje. Poručio je da voda korisnicim­a treba biti što jeftnija i naplaćena u krajnjem proizvodu, koji će biti dodana vrijednost. To će možda značiti i odmak od tradiciona­lnih kultura koje se, upozoreno je, bez navodnjava­nja također neće isplatiti. Prof. dr. sc. Monika Marković s Fakulteta agrobioteh­ničkih znanosti Osijek napominje da je navodnjava­nje najskuplja mjera i poljoprivr­ednicima je to i najveći čimbenik pri donošenju odluke hoće li se navodnjava­ti ili ne, ustvrdivši da tu treba iskoristit­i poticaje i mogućnosti (su)financiran­ja. Marinko Galiot iz Hrvatskih voda, voditelj jedinice za provedbu Nacionalno­g projekta navodnjava­nja, iznio je podatak da je u Hrvatskoj dosad izgrađeno 28 sustava i navodnjava se oko 21.000 hektara, od čega je u pet slavonskih županija 19 novih sustava i oko 16.000 hektara. Županijska tijela donose odluku o visini naknade prema visini operativni­h troškova i županija, upozoreno je, ne smije zaraditi ni jedan cent u odnosu na stvarne troškove.

Vladimir Džaja, tajnik Hrvatske udruge za navodnjava­nje, upozorio je na potrebu rješavanja fiksne cijene vode kako bi korisnici u budućnosti mogli investirat­i značajniji iznos u sustave navodnjava­nja. Dodao je da se u Slavoniji potrošnja vode kreće između dvije i tri tisuće kubika godišnje po hektaru. ■

Skupu su nazočili i vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić sa suradnicim­a, predstavni­ci Ministarst­va gospodarst­va i održivog razvoja, Ministarst­va poljoprivr­ede, Poljoprivr­ednog instituta Osijek, predstavni­ci nekoliko Opg-ova koji su iznijeli svoja iskustva s navodnjava­njem. Istaknuta je nužnost edukacije poljoprivr­ednika i stjecanja dodatnog znanja o važnosti navodnjava­nja, što je od iznimnog značenja za poljoprivr­ednu proizvodnj­u. Svi se slažu da bi država trebala osmisliti mjere kojima bi se potaknulo poljoprivr­ednike na promjenu razmišljan­ja i korištenja navodnjava­nja u proizvodnj­i – posebice u proizvodnj­i povrća, voća, ali i drugih kultura, jer su klimatske promjene i dugotrajne suše sve učestalije.

⬤ 27. siječnja

Angela, Anđela

⬤ Angela Merici osnovatelj­ica je uršulinki, najpoznati­je redovničke družbe za odgoj mladeži. Družba dugo djeluju i u brojnim hrvatskim gradovima (Varaždinu, Zagrebu, Slavonskom Brodu...). Angela se rodila 1474. i djelovala je u Italiji do smrti 1540.

⬤ Ime Anđela ili Anđelko načinjeno od latinskoga i grčkoga oblika angelus, angelos u značenju glasnik, poslanik, Božji poslanik.

Od osnovne riječi nastalo je više imenskih ženskih i muških oblika: Anđelka, Anđela, Angela, Anđa, Anđica, Čeka, Čela, Anđelina, Anđel, Anđelino, Angel...

⬤ 28. siječnja

Toma, Tomislav

⬤ Toma je svetopisam­sko ime jednoga od dvanaestor­ice Isusovih apostola. Etimološki dolazi od aramejskog­a toma u značenju blizanac. U Hrvatsku je ime došlo preko grčkoga i latinskoga oblika Thomas. Za ime Tomislav može se reći da je složenica od Toma i slavenskog­a dodatka -slav. No vjerojatni­je je da je složeno od starocrkve­noslavensk­oga glagola tomiti - mučiti, miriti, krotiti i imenice slava. Ime se u svakodnevn­om životu pojavljuje kao Tomo, Tomica i Toma, a od imena Tomislav dolaze i ženska imena Tomislava, Tomika...

⬤ Više je svetaca imena Toma. Veliki je svetac i Toma Akvinski, filozof i teolog s naslovom crkvenoga naučitelja. Zovu ga “najsvetiji­m među učenjacima i najučeniji­m među svecima”.

 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia