Teška v traže do teških
JAČANJE OBRAMBENIH SE ODGAĐATI. HRVATSK
Nedavni Ekonomski forum u Davosu bio je sve osim isključivo ekonomski. Nikakvo čudo s obzirom na situaciju u svijetu, što je i bio uvod u nepredvidljivu godinu u svim aspektima, od ekonomskih pitanja do sigurnosne politike. Dok traju sukobi Izraela i Hamasa, kroz Sueski kanal plovi se samo ograničeno, a Rusija nastavlja agresiju na Ukrajinu, svijet čekaju brojni izbori, od onih neizvjesnih u SAD-U i Europskoj uniji do potpuno predvidljivih u Rusiji.
Sve to ima izravan utjecaj na globalna gospodarska kretanja, pa je i Svjetski gospodarski forum u švicarskom skijaškom odmaralištu Davos bio mješavina sigurnosnih i gospodarskih tema, uključujući one o situaciji na zapadnom Balkanu, koji ostaje jedna od europskih krhkih regija kada je stabilnost u pitanju. Stoga je otvoren i prostor za reakcije stručnjaka diljem svijeta, i to s posebnim osvrtom na Europu. Jer, primjerice, Trumpov novi mandat u Bijeloj kući mogao bi pretvoriti Europu u "glinenog goluba" za Vladimira Putina, bez obzira na potporu koju NATO savez jamči Europi, upozorio je i umirovljeni američki general Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi. Hodges rekao je da bi Putina, ako uvidi da NATO postaje "razjedinjen" zbog Trumpova predsjedanja, to moglo navesti "da odluči da sada može napasti".
MIR U SJENI RATOVA
Zvuči pretjerano i katastrofično, no što se Putina i Trumpa tiče, sve je moguće, pa i to da Putin pokrene neku novu invaziju, primjerice na Rusiji susjedne baltičke države, i tako izazove NATO na reakciju i pokrene treći svjetski rat. Hodges je za Mailonline još rekao: "Vjerojatnost da počne sveobuhvatni rat sve se više povećava što smo mi na Zapadu kaotičniji, razjedinjeniji i nepripremljeniji. Nedostatak kohezije u NATO savezu i EU-U naveo bi Rusiju da pomisli - u redu, sada bismo mogli napasti Europu." Hodgesova upozorenja o tome što bi Trumpov povratak u Bijelu kuću značio za Europu i NATO dolazi nakon što je jedan visoki dužnosnik rekao da se snage saveza pripremaju za sveopći rat s Rusijom u sljedeća dva desetljeća. Naime, admiral Rob Bauer, predsjedajući Vojnog odbora NATO-A, prošlog je tjedna pozvao i civile i vlade da se pripreme za kataklizmične sukobe i neugodnu mogućnost regrutacije. "Moramo shvatiti da mir nije nešto što se podrazumijeva. I zato mi (snage NATO-A) imamo planove, zato se pripremamo za sukob s Rusijom", rekao je Bauer nakon sastanka šefova obrane NATO-A u Bruxellesu te dodao: "Potrebno je da javni i privatni akteri promijene svoj način razmišljanja iz ere u kojoj je sve bilo planirano, predvidljivo, kontrolirano i usmjereno na učinkovitost za eru u kojoj se sve može dogoditi bilo kada. Eru u kojoj trebamo očekivati neočekivano." Hodges je rekao da je Bauer u pravu što je iznio takvo upozorenje, rekavši kako to nije ni najmanje "alarmistički". Citirajući Njemačku tiskovnu agenciju, Bild piše da će vježba NATO-A koja uskoro počinje (Steadfast Defender 24) biti jasna demonstracija jedinstva, snage i odlučnosti Saveza da zaštiti svoje članice, "naše vrijednosti i međunarodni poredak temeljen na pravilima", kako poručuje američki general Christopher Cavoli, vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u EU-U.
Da se mnogo toga "kuha", javno ili tajno, (ne)izravno je poručio i američki državni tajnik Antony Blinken poslovnim i političkim čelnicima u Davosu. Kazao je da se ne sjeća razdoblja u svojoj karijeri kada je bilo više globalnih izazova, od rata u Gazi i Ukrajini do tenzija oko Tajvana. Blinken je posebno naglasio kako gotovo ni jedan od problema koje želi riješiti administracija američkog predsjednika Joea Bidena ne može biti riješen izolirano, što je slično izjavi kineskog premijera Li Qianga, koji je pozvao na veću globalnu suradnju, ocjenjuje Reuters. Uglavnom, sa strahom i zebnjom u Davosu su izjave o nesigurnosnima u svijetu, a naročito na europskom kontinentu, davali mnogi sudionici skupa, uključujući i hrvatskog premijera Plenkovića: "Europska unija mora osnaživati svoje obrambene kapacitete, a to su shvatile i njezine članice", rekao je premijer na panelu "Braneći europsku ujedinjenu frontu".
Hrvatska je snažniji angažman pokazala time što je u posljednjih sedam godina povećala izdvajanja za obranu za više od 100 posto, dodao je hrvatski premijer. Govoreći o ruskoj agresiji na Ukrajinu i europskom odgovoru, Plenković je kazao kako "čvrsto vjeruje" da će EU ustrajati u pomoći Ukrajini.
U tom kontekstu spomenimo da je u Hrvatskoj ponovno aktualizirana i tema vojnog osposobljavanja, što je potvrdio i MORH, uz napomenu kako se radi na konceptima osnovne vojne obuke. Postoje mnoge opcije, ali sve je još uvijek u javnoj raspravi, jer i vladajući,