ŠOKOVA, ALI I MOGUĆNOSTI

NIH LANACA VRIJEDNOSTI I UTJECAJ E JE TU HRVATSKO GOSPODARSTVO?

i na poziciju hrvatskih izvoznika koji izravno u njima sudjeluju svojim proizvodima i uslugama ili su pak s njima povezani kroz uvoz i primjenu novih tehnologija, preko istraživanja, razvoja i inovacija ili pak preko izravnih stranih ulaganja.

Valja ipak napomenuti da je zbog dosadašnje skromne razine sudjelovanja u globalnim lancima vrijednosti izloženost hrvatskog gospodarstva, osobito industrije, negativnom utjecaju vanjskih šokova bila znatno niža nego u vodećim članicama EU-A, koje karakterizira visok stupanj sudjelovanja u Glv-ovima, poput Njemačke ili Nizozemske.

Neki od razloga su naše malo tržište i relativno nizak udio industrije spram sektora usluga u ukupnoj strukturi gospodarstva. Tako je, na primjer, zbog toga i utjecaj energetske krize kao posljedica rata u Ukrajini bio znatno manje izražen u Hrvatskoj negoli, primjerice, u novim zemljama članicama EU-A iz srednje i istočne Europe ili pak u vodećim zemljama europodručja, poput Njemačke. Dodatni razlog male izloženosti jest što je Hrvatska znatno manje bila ovisna o ruskoj nafti i plinu od ostalih zemalja EU-A jer je osim vlastite proizvodnje imala i veću diversifikaciju dobavljača tih energenata i njihove pohrane (LNG terminal na Krku).

Kao što se iz recentnih istraživanja da iščitati, neki od trendova preslagivanja Glvova mogu zapravo biti korisna prilika za unaprjeđenje pozicije hrvatskih izvoznika u globalnim proizvodnim lancima i dobavnim mrežama. Stoga neke implikacije dugoročnog preslagivanja globalnih lanaca vrijednosti zapravo mogu ići u prilog unaprjeđenju ukupne pozicije hrvatskog gospodarstva. Jedna od potencijalnih koristi utjecaja identificiranih megatrendova Glv-ova jest i povećanje regionalizacije dobavnih i lanaca vrijednosti, a to u slučaju Hrvatske znači još veća orijentacija na tržište EU-A. Blizina tržišta u uvjetima dugotrajne povećane globalne nesigurnosti i neizvjesnosti sve se više pokazuje kao važan čimbenik u međunarodnoj trgovini. Naime, već u vrijeme početnog oporavka od pandemije u 2021. godini dolazi do zamjetnog porasta hrvatskog izvoza na to tržište. Međutim, u kontekstu novih geopolitičkih šokova, posebice nakon rata u Ukrajini i povećane opasnosti od izbijanja novih konflikata nakon sukoba u Gazi, daljnja regionalizacija trgovinskih tokova prema EU-U čini se sasvim izglednom. Nadalje, pristupanje Hrvatske europodručju i Schengenu od siječnja 2023. zasigurno će potaknuti intenzivniju orijentaciju hrvatskih izvoznika na to tržište, radi neposrednog smanjenja transakcijskih troškova i drugih koristi poput mogućeg povećanja izravnih stranih ulaganja. Međutim, svakako treba imati u vidu da će kratkoročni uspjeh preslagivanja dok traju udari vanjskih šokova neposredno ovisiti o načinu na koji se najrazvijenije zemlje EU-A, poput Njemačke, koje čine jezgru regionalnog GLV-A, nose s udarima ove krize. Naime, ni najjači nisu sasvim otporni na njihove negativne posljedice, iako su već usvojene brojne politike i financijski instrumenti EU-A koji potiču jačanje otpornosti. Recesijske silnice koje trenutno jačaju u Njemačkoj i drugim za Hrvatsku važnim izvoznim tržištima mogu usporiti potencijalne koristi od preslagivanja regionalnih i globalnih lanaca vrijednosti za hrvatsko gospodarstvo. Također, kako neka istraživanja preferencija poduzeća EU-A koja intenzivno sudjeluju u globalnim lancima vrijednosti pokazuju (Reuters-maresk, 2023.), Hrvatska nije među potencijalnim top-lokacijama za premještanje njihovih off-shore proizvodnih i uslužnih kapaciteta na tržište EU-A.

MOGUĆNOSTI U BUDUĆNOSTI

- Gledajući dugoročno, Hrvatska bi svakako trebala nastojati povećati koristi od sudjelovanja u Glv-ovima i ukupnoj međunarodnoj trgovini za svoje gospodarstvo. Jedan od mogućih načina povećanja dvostrane integracije u Glv-ove jest i poticanje razvoja i sudjelovanja udjela sektora tzv. proizvodnih usluga na međunarodnom tržištu. Do sada je u izvozu hrvatskih usluga dominirao samo turizam. To su posebice one usluge koje služe kao izravna potpora proizvodnom izvoznom sektoru i olakšavaju njegovu integraciju i sudjelovanje u globalnim lancima vrijednosti (ICT, financijske usluge, prijevoz i skladištenje, osiguranje itd). Među njima u Hrvatskoj su najbrže rastući proizvodi i usluge ICT sektora, zbog njihova iznimna doprinosa digitalizaciji kao ključnog transformacijskog procesa koji podiže razinu otpornosti cijelog gospodarstva na buduće udare vanjskih šokova.

Naime, ICT industrija vođena novim tehnologijama istovremeno ima i velik potencijal sudjelovanja u globalnim lancima vrijednosti povećanjem udjela domaće dodane vrijednosti, a njezin brzi rast u Hrvatskoj posljednjih godina obećava. Drugi način koji može pridonijeti usponu na ljestvici kvalitetnijeg sudjelovanja u globalnim lancima vrijednosti jest unaprjeđenje domaćih kapaciteta za komercijalizaciju istraživanja i inovacija, njihova bolja integracija u tržišta EU-A te istraživački i inovacijski ekosustav, jer sposobnosti izvoznih poduzeća da neprestano stvaraju poboljšane ili pak sasvim nove izvozne proizvode, u velikoj mjeri neposredno o tome ovise. ■