Na kvizu svačije iskustvo doista može biti prednost

U Lijepoj Našoj imamo čak 150 pub-kvizova tjedno, što je odlična vijest

Na Filozofskom fakultetu u Osijeku održano je predavanje "Pub-kvizovi - dokona razbibriga, intelektualni sport ili pomoć u obrazovanju?" Poznati kvizaš i lovac iz Htv-ova kviza "Potjera", Krešimir Sučević Međeral, govorio je o povijesti fenomena kvizova i kvizaštva, u svijetu i u Hrvatskoj, te se pozabavio mogućom budućnošću kvizova u Hrvatskoj, kao i njihovom primjenom u širim društvenim kontekstima.

Kviz kao fenomen

Ideja da si ljudi postavljaju pitanja vjerojatno postoji otkada i čovječanstvo, no neki kažu da je prvo pitanje postavila Sfinga. Ipak, pojam kviza prvi se put pojavljuje u kontekstu pametnih studentskih prepucavanja. Termin je 1780. godine bio studentski sleng za ekscentričnu osobu ili šalu, a s razvojem medija pojavljuju se i tiskani kvizovi u obliku pitalica. - Pravi boom došao je zbog elektroničkih medija, pri čemu je u natjecateljskim programima, naravno, prednjačila Amerika. U drugoj polovici 1950-ih javio se prvi televizijski kviz, ali i skandal. "Kviz 21" ugostio je dva natjecatelja koja nisu znala odgovor ni na jedno pitanje, a kako je program išao uživo, odmah su izgubili i sponzore, pa je dogovoreno da natjecatelji ubuduće znaju pitanja prije emitiranja. Međutim, nedugo zatim javio se zviždač i odao sve kvizaške tajne javnosti. Zbog nepovjerenja publike svi su televizijski kvizovi ubrzo nestali, sve dok se nije pojavio do danas najdugovječniji kviz "Jeopardy" - objašnjava Međeral.

Nedugo nakon američkog, već 1965., pojavljuje se prvi hrvatski televizijski kviz "Poziv na kviz". Format je popularizirao Lazo Goluža kvizovima poput "Pješčani sat" i "Malo ja, malo ti". Veliki hit bila je i danas svima poznata "Kviskoteka", zabavna natjecateljska emisija od pet različitih kvizova koji su uključivali pitanja - odgovore, pitalice, asocijacije, ponuđene odgovore i igru detekcije. - Koliko je zaista ostavila traga, govori činjenica da su na početku svakog emitiranja

Najveća je prednost kviza upotreba znanja u određenom kontekstu, što školski sustav često zanemaruje

prikazivani crteži obožavatelja emisije. Nakon što je 1990ih zamrla, studenti kroatistike osmišljavaju telefonski kviz Upitnik, koji je bio dostupan svima. Format je bio vrlo energičan i dinamičan, kao Redbull na ekranu. Ista je ekipa pokrenula i Diplomac, no on se zbog brojnih nepravednih pravila nije zadržao duže od jedne sezone. Do 2016. nije više bilo novih kvizova, čudim se što Hrvatska sa šezedesetogodišnjom tradicijom kvizova ne može proizvesti kvalitetan domaći kviz, velika je šteta što se ne ulaže u to - ističe Međeral. Pub-kvizovi nastali su 1950ih u Velikoj Britaniji kao večeri trivije u lokalnim kafićima. Prekretnica se dogodila 1976., kad Sharon Burns i Tom Porter osnivaju prvu kviz-ligu, a nakon nekoliko mjeseci više od 10.000 ekipa igralo je njihove kvizove diljem Engleske, pokrenuvši tako buduću tradiciju. U Hrvatskoj taj fenomen nastaje prije desetak godina, a otada ne samo što ne jenjava nego se čini i da je sve jači, posebice u razdoblju nakon pandemije.

Misaoni sport

- Godine 2005. u zagrebačkom klubu Booksa okupljalo se mnoštvo ekipa, no maleni je objekt brzo počeo pucati po šavovima. Sedam godina poslije dolazi do kvizne "shizme". Igrala se liga, u polufinalima organizatori su jednoj ekipi na mail poslali pitanja, član je postao zviždač, pokrenuvši golem skandal o varanju. Zatim, nakon 2013., dolazi do širenja pub-kvizova u Hrvatskoj, čemu je pridonijela i Potjera. Emisijom "Kvizna situacija" pub-kviz dolazi i na televizijske ekrane, a sada se čak i u malim mjestima poput Zlarina i Plitvica redovito organiziraju kvizovi. Prema Hrvatskom kviz savezu, u Lijepoj Našoj imamo čak 150 pub-kvizova tjedno, što je odlična vijest - govori Međeral. Ovaj misaoni sport danas je sredstvo za teambuilding, obrazovanje i jačanje interesa za svijet oko nas. Najveća je prednost kviza upotreba znanja u određenom kontekstu, što školski sustav često zanemaruje, no istodobno ima i velik potencijal za novi, zabavni način pamćenja podataka. Međeral naglašava da je kviz mjesto nulte diskriminacije, posve otvoreno za sve, jer svačije iskustvo doista može biti prednost, a znanje tako ponovno dobiva na vrijednosti. ■