, ali je plaća Njemačkoj i Hrvatskoj
Lem i konkurencija koja radi na crno
gerom' nešto napraviti da vrijedi. Međutim, mlade ljude mi tome ne učimo, a to je pogrešno. Kod nas ima posla, ali nedostaju nam kvalitetni majstori", ističe Savić, dodajući da su za nedostatak obrtnika i dobrih majstora jednako krivi i roditelji, koji djecu upisuju u druge škole, ali i samo školstvo, koje ne daje dovoljno praktičnih znanja. "Zidar se ne postaje samo tako, treba puno truda i rada da se nauči taj zanat. Jednako je i s keramičarima, tesarima... Sigurno je da je danas lakše raditi, jer su nam dostupni moderni alati, koji umnogome zamjenjuju fizički rad, ali je i dalje nužno da mladi ljudi to žele raditi i da taj posao rade i uče s voljom", smatra Savić. Napominje da je cijena rada u građevinskom sektoru narasla, no nije jednaka na području cijele Hrvatske. "U Slavoniji i Baranji mjesečna se plaća za osmosatno radno vrijeme kreće od 700 do 1000 eura. U Zagrebu, Istri i Dalmaciji plaća je 20 do 30 posto veća. Navešću i jedan vrlo friški primjer, imam ponudu da radim poslovni prostor u Zagrebu i nude mi 70.000 eura za njega, a doznao sam da im zagrebačke firme traže za taj posao 100 tisuća eura", navodi Savić. Kaže kako su im nelojalna konkurencija oni koji rade na crno i koji se ne žele registrirati. "Dosta ljudi radi na crno i ugrožava nas koji redovito podmirujemo sve svoje obveze. Moj je prijedlog da se onima koji nisu registrirani za građevinske poslove ograniči pravo na kupnju određenih količina materijala, pa čak i na kupnju profesionalnog alata. Što će nekome tko nema prijavljen rad više od 500 kilograma cementa ili više od 100 kilograma ljepila za pločice. Za kućne potrebe ne treba mu ni profesionalni alat", kaže Savić.
Kriza će proći
Iako je u Hrvatskoj narasla cijena rada u građevinarstvu, kaže da vrhunski majstori i obrtnici i dalje radije odlaze raditi u inozemstvo, najčešće u Njemačku. "Oni koji povremeno tamo odlaze i vraćaju se kažu da im se netosatnica kreće od 13 do 15 eura, a kod nas je to ipak znatno manje", zaključuje Savić.
Zbog krize u stanogradnji njemačka građevinska industrija u 2024. očekuje otpuštanje do 10.000 radnika. S druge pak strane očekuje se da bi do 2030. u Njemačkoj nedostajalo 120 tisuća stručnjaka u građevinskom sektoru. Zbog podignutih kamata i skupljeg građevnog materijala stambena izgradnja u Njemačkoj se usporila. No i dalje postoji nedostatak stanova u velikim gradovima, zbog čega je znatno narasla cijena njihova najma. Da se kriza osjeti i u Njemačkoj, potvrdio nam je i Milan, koji je prije šest godina iz Osijeka otišao u Augsburg, gdje se zaposlio u jednoj renomiranoj građevinskoj tvrtki. "Radim kao kranist i moja je satnica 20,50 eura. Firma mi je riješila stan, koji plaćam mjesečno 550 eura. Supruga također radi, a kći se školuje. Ne oskudijevamo ni u čemu", kaže Milan. Svjestan je činjenice da je kriza pogodila njemački građevinski sektor. "Ušli smo u ovu godinu i gradnju novih stanova, a gazda nije uspio prodati ono što smo izgradili početkom prošle godine. No ovdje se ne razmišlja o otpuštanju radnika jer je znakovit nedostatak stanova te se očekuje da će kriza brzo proći", kaže taj Osječanin. ■