Skandinavci imaju civilnu obuku, vojnu za malo ljudi

Ideja o ponovnom uvođenju vojnog roka u Hrvatskoj ponovno se našla u središtu javnog interesa nakon najava da Ministarstvo obrane radi na konceptu neke vrste vojne obuke, a stručnjaci upozoravaju da je to tema koja zahtijeva temeljitu analizu obrambenih potreba i kapaciteta. Vojni rok ukinut je u Hrvatskoj 2008. odlukom kojom se u svrhu profesionalizacije vojske suspendirao obvezni vojni rok, te se uvelo dobrovoljno služenje vojnog roka.

Od tada se tema ponovnog uvođenja vojnog roka sporadično pojavljuje u javnosti, često uoči izbora. Slavko Barić, predavač na Hrvatskom vojnom učilištu, smatra kako u ovom trenutku vojni rok ne smije biti cilj, nego plod dublje i šire analize o obrambenoj politici i sigurnosnoj situaciji u kojoj se Hrvatska trenutno nalazi. “U ovoj raspravi ne vidim da se odgovara na potrebe struke, već isključivo javnosti”, kaže Barić. Među zemljama koje raspravljaju o ponovnom uvođenju vojnog roka najdalje pomake napravile su baltičke i skandinavske zemlje, koje su ponovno uvele različite oblike vojnog obučavanja. Barić smatra kako su skandinavske zemlje dobar model sveobuhvatnijeg pristupa obrambenoj politici. “Kroz sustav civilne obuke obrazuju građane kako bi bili spremni za civilnu obranu, a tek u idućoj fazi uzimaju mali postotak ljudi na obrazovanje usmjereno na vojne sposobnosti i analize”, pojašnjava. Kaže da obrambeni sustav nije pitanje vojnog roka, nego planiranja i sigurnosne pripreme zemlje, što znači da moraju postojati i vojna i civilna priprema stanovništva. To pozitivno vidi i vojni analitičar Vlatko Cvrtila, koji kaže kako pitanje vojnog roka ne smije biti izuzeto iz sveobuhvatnijeg pristupa sigurnosnoj i obrambenoj politici. Ako bi RH opet uvela vojni rok, procjena je da bi to godišnje stajalo 170 milijuna eura. Cvrtila drži da bi se za to našlo prostora u proračunu, no stručnjaci smatraju kako nije samo u pitanju financiranje nego i način provođenja. Vojni analitičar Marinko Ogorec smatra da bi se vojska morala revitalizirati, te kaže da treba razmisliti o dužini trajanja obuke uvede li se vojni rok. Misli kako bi šest mjeseci bilo dobro vrijeme da polaznici prođu obuku, djelomično i specijalističku, te se nauče funkcionirati u sustavu obrambenih potreba. Ideja potencijalnih tečaja od mjesec dana o kojoj se govorilo za Cvrtilu je problematična jer smatra da se građani suočavaju s rizicima koji nisu samo pitanje vojske nego i civilne zaštite.

“Dnevno smo okruženi rizicima koji su posljedica klimatskih promjena, ljudskog djelovanja i sličnog, koji ugrožavaju zdravlje ljudi i okoliš.

Prema Barićevim riječima, trebamo učiti od drugih zemalja u Europskoj uniji i NATO-U, koji pitanju pristupaju sveobuhvatnije i rade ciljane provjere i analize sigurnosnih potreba. S tim se slaže i vojni analitičar Vlatko Cvrtila, koji smatra da je Hrvatskoj prije uvođenja bilo kakvog oblika vojne službe potrebna ozbiljna analiza i procjena toga koji su obrambeni i vojni kapaciteti hrvatske vojske, te onda procijeniti kakav tip vojne edukacije nam je potreban. “Mi se ovdje krećemo potpuno suprotnim smjerom, u kojem prvo određujemo edukaciju, a tek onda odlučujemo koji će ishodi edukacije biti u smislu podizanja naših vojnih sposobnosti”, pojasnio je Cvrtila.

Siguran sam da velika većina ljudi, ne samo onih koji bi potencijalno bili polaznici tečaja, primjerice, punoljetni srednjoškolci, nema pojma da postoji civilna zaštita i ne zna kako su organizirani naši sustavi zaštite i spašavanja”, kaže. Ističe kako je upravo civilna zaštita mehanizam koji bi mladima ponudio vještine potrebne da se smanje rizici. “To je puno šire od vojnih sposobnosti, te bi možda bilo bolje da razmišljamo o razvijanju sigurnosne politike puno više razine no što je sad”, kaže Cvrtila.

S tim se slaže i Barić, ističući da je bitno i pitanje kadra koji bi vodio obuku. Misli kako bi dovođenje časnika iz redovite vojske za to bilo remećenje redovitog rada vojske. “Treba stvoriti organizacijske, ljudske i materijalne uvjete kako bi se uvodilo nešto što je ozbiljan odgovor na sigurnosne izazove u kojima se nalazimo”, smatra. ■